Naslovna Saveti Zdravlje Disleksija- uzroci i simptomi

Disleksija- uzroci i simptomi

789
0
logopedski tretman 1, jpg
Elements.envato.com

Disleksija je problem koji pojedinac ima kada je savladavanje tehnike čitanja u pitanju. Kao jedan od osnova nastanka određenih simptoma disleksije je manjak vizuelne percepcije.

Disleksija se smatra jednom od specifičnih poteškoća tokom učenja. Prema DSM IV ona je definisana kao neadekvatna sposobnost čitanja- razumevanja pročitanog, slabije tačnosti, brzine čitanja i slično.  Kod disleksije, sam stepen razvijenosti čitanja je mnogo niži od očekivanog za određen uzrast uz normalnu inteligenciju, pritom su očuvani sluh i vid i povoljni edukativni, sociološki i psihološki faktori.

Sposobnost čitanja nam pomaže da u isto vreme funkcioniše i sarađuje nekoliko kognitivnih funkcija. Aktiviraju se centri u mozgu koji imaju zaduženje u vizuelno- prostornoj analizi slova, slogova i njihovih kombinacija, uz obradu pamćenje  i razumevanje. Uz to je potrebno da se aktiviraju analitički jezički procesi koji imaju ulogu u prepoznavanju slova, njihovom povezivanju sa glasovima i davanju značenja onom što je pročitano.

Postoji nekoliko tipova disleksije u zavisnosti koji je deo oštećen ili najmanje razvijen u procesu čitanja.

Disleksija koja je uzrokovana poremećajem u vizuelnoj percepciji

Ovaj tip disleksije je uzrokovan manjkom vizuelne percepcije i problem je neurološke prirode, a nije povezan sa vidom ili očima. Zbog toga je veoma važno uraditi oftalmološki pregled da bi se oštećenje vida otklonilo kao potencijalni uzrok problema kod dece koja ga imaju tokom pisanja, prepisivanja, čitanja.

logopedski tretman 2, jpg
Elements.envato.com

Glavni pokazatelji ovog tipa disleksije su:

  • Umanjena sposobnost obrade informacija koje dolaze putem vida, a najviše se odnosi na slova i reči. S druge strane, deca sa ovim problemom mogu da imaju odličnu memoriju za slike i ostale tipove vizuelnog sadržaja
  • Nemogućnost zadržavanja sekvence pročitanih simbola u kratkoročnoj memoriji kao kod npr. VRATA, koja mogu deca da pročitaju kao TRAVA. Ovo sa sobom povlači i pogrešno tumačenje značenja reči i njihovo povezivanje, što ponekad dovodi do nerazumevanja pročitanog teksta jer mu se menja čitav konekst.

Poteškoće kod ovog tipa disleksije su znatno sporije čitanje, nesigurnost i pravljenje mnogo sitnih grešaka tokom čitanja. Sve ovo se manifestuje zbog toga što je mozak manje efikasan da prepozna simbole slova i slogova, da ih kombinuje i razume značenje reči.

Vizuelna disleksija obuhvata teškoće u:

  • Razlikovanju sličnih slova po izgleda ili razlikovanju reči koje su grafički slične
  • Razlikovanju reči koje su kao u ogledalu iste, što se često javlja u latiničnom pismu
  • Pisanju slova i brojeva, te ih mogu okretati odozgo ka dole i otpozadi ka napred
  • Razlikovanju desne i leve strane papira, te dolazi do njihovog mešanja
  • Razlikovanju redosleda slova u reči tokom pisanja, čitanja i izgovaranja
  • Razlikovanju redosleda u reči kojoj znaju značenje, kao što su vrata- vatra
  • Izgovoru slova i slogova, te često dolazi do njihovog izostavljanja, ponavljanja ili dodavanja npr.vrata – vratata.

Teškoće u vizuelnoj memoriji

Vizuelna memorija ima ulogu u prepoznavanju i pamćenju slova, simbola, brojeva i njihovog rasporeda, kako se nalaze u rečima, i njihovom zadržavanju u svesti i misli dvadeset sledećih sekundi. Kod dece koja imaju disleksiju, oštećena je upravo ova faza pamćenja. Pogođena je usklađenost pretvaranja slova u glasove, njihovo spajanje i povezivanje u smislene slogove, a samim tim i smislene reči tokom čitanja naglas ili spajanja u celovitu misao tokom čitanja u sebi.

Ako postoji problem u kratkoročnoj memoriji, dete tokom čitanja neće moći lako da poveže raspored slova, slogova i reči, te dolazi do oklevanja i zastajkivanja.

Deca uz dodatno i ponovno iščitavanje pokušavaju da pronađu izostavljeno slovo ili slog i da ga nadoknade. Ako postoji problem u vizuelnoj memoriji, dete neće moći da upamti reči koje je malo ranije pročitalo, jer će biti skoncentrisano na sadržaj teksta koji trenutno iščitava. Ovo može da dovede i da dete jedan dan upamti tekst, a da ga već sledećeg dana zaboravi.

Teškoće u prepisivanju i pisanju reči

Deci koja imaju disleksiju ovi zadaci mogu biti veoma teški. Mogu da zapamte samo mali (kratki) deo teksta odjednom, te im prepisivanje ide mnogo sporije. Dodatno, pomerajući vidno polje dok čitaju tekst može da dovede do toga da deo teksta zaborave. Često je tekst koji su prepisali netačan i nepotpun.

Teškoće tokom vizuelnog praćenja teksta

Zbog slabo razvijene vizuelne percepcije, prilikom čitanja dolazi do izostavljanja reči, njihovog preskakanja ili izostavljanja čitavog reda reči. Dolazi do nesposobnosti praćenja nizova redova u tekstu i zbunjenosti kada je potrebno da se pređe u sledeći red.

Disleksiju je najlakše dijagnostifikovati tokom prvih godina školovanja, kada je očekivano da se savlada pisanje i čitanje. Tada se može lako primetiti zaostatak u odnosu na vršnjake i očekivanja za određeni uzrast, kada je u pitanju čitanje. Čim se postavi dijagnoza, dete treba uključiti u tretman da bi na vreme iskoristilo svoje potencijale i razvilo pomenute veštine. U svemu tome, da bi deca sa disleksijom napredovala, veoma je važna saradnja roditelja, logopeda, nastavnog kadra i psihologa.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here