Naslovna Društvo Umetnost Vudstok festival – 50 godina mira i muzike

Vudstok festival – 50 godina mira i muzike

1905
0
Vudstok

Pre pola veka, na zapadnoj strani Atlantika, zabrujali su zvuci mira i ljubavi, a čuli su se dalje nego što je to iko očekivao. Nedaleko od američkog grada Vudstoka održan je festival koji će pamtiti ne samo generacija cveća, nego svi poštovaoci rock’n’roll kulture. Ljudi su u ogromnom broju posetili Vudstok u potrazi za mirom koji su našli u muzici inspirisanoj ljubavlju i skladom. Nadahnut pacifizmom, festival je opisan kao „tri dana mira i muzike“.

Vudstok – muzički festival

Jedan od najvećih muzičkih festivala održan je u Vajt Lejku kod Betela u blizini Vudstoka 1969. godine. Organizovali su ga Majkl Lang, Arti Kornfeld, Džoel Rozenman i Džon Roberts.

Festival koji će slaviti mir, ljubav i rock’n’roll, i koji će predstavljati najveći skup dece cveća još od „leta ljubavi“ 1967. godine, zakazan je za proleće ’69. godine u Midltaunu. Zbog lokalnog nezadovoljstva ovom idejom festival je odložen dok se ne nađe pogodnije mesto za realizaciju projekta.

Nakon dogovora sa Maksom Jazgurom koji je prihvatio da im iznajmi svoj posed, organizatori su za konačne datume održavanja festivala odredili 15, 16. i 17. avgust. Lokalno stanovništvo je bilo šokirano ovom idejom. Po okolnim mestima širile su se glasine o prljavim, zaraznim, promiskuitetnim i opasnim narkomanima koji će napraviti haos od njihovog kraja.

Očekivani broj od 50 000 posetilaca, zbog velikog interesovanja, popeo se na 200 000, a do trenutka održavanja, „Vudstok“ je postao jedan od najmasovnijih skupova 20. veka sa skoro pola miliona posetilaca. Do 15. avgusta karte su se prodavale po ceni od 18 dolara, a mesto održavanja festivala bilo je ograđeno i u taj krug se dolazilo uz proveru ulaznice.

Međutim, ljudi su masovno nastavljali da dolaze bez karata, blokirali su obližnji put i sami probijali prolaze na  Jazgurov posed. Od tog trenutka događaj je postao besplatan i otvoren za sve. Drumski saobraćaj je bio blokiran. Ljudi zbog gužve nisu bili u mogućnosti ni da dođu na festival ni da sa istog odu. Nabavka hrane, vode i održavanje higijenskih uslova bilo je onemogućeno.

Međutim, porodica koja je brojala više od 400 000 članova živela je u savršenom skladu tokom sva tri dana. Ljubav je bila slobodna. Ljudi su se družili i pevali, pili i zabavljali. Kruže priče da flaša iz tog doba u otkupu alkoholih pića može doneti čitavo bogatsvo.

Nije tajna da je na festivalu bilo alkohola i opijata. Ipak, nije zabeležen ni jedan incident niti konflikt, uprkos govorkanju o potencijalnom nasilju i prisustva vojske koja je bila spremna da ga zaustavi. Dva smrtna slučaja u okviru festivala bila su posledica nesrećnih okolnosti.

Za tri dana nastupilo je preko 30 izvođača. Između ostalih i „Džeferson erplejn“, „Hu“, Dženis Džoplin i Džimi Hendriks. Publika je uživala u fantastičnoj muzici, a pre svega u osećaju slobode i jedinstva. To dokazuje i činjenica da čak ni oluja, koja je prekinula program na određeno vreme, nije mogla da je rastera.

Festival muzike i umetnosti Vudstok 15. avgusta 1969. godine zvanično je počeo nastupom Ričija Hejvensa. On zapravo i nije trebao biti prvi na sceni, ali je jedini bio spreman da započne kada je događaj već uveliko kasnio. Prvobitni bend Svitvoter zapeo je u saobraćaju – tema koja je nastavila da muči ovaj veličanstveni događaj i u naredna tri dana. Dan se završio uz Džoan Baez i njen nastup koji je posvetila svom mužu Dejvidu Harisu. Dejvid je u to vreme bio lišen slobode zbog izbegavanja vojnih obaveza. U doba u kom je Amerika vršila nasilnu mobilizaciju nad svojim stanovnicima kako bi učestvovali u Vijetnamskom ratu ovo je bila česta pojava.

Subotu je obeležio nastup grupe „Santana“ koja je svojim upečatljivim ritmom pokupila mnoge simpatije svirajući muziku komponovanu u američkom stilu na potpuno drugačiji način. Karlos Santana i njegov bend uspeli su da održe jedan od najupečatljivijih nastupa na festivalu.

Nedelju su najavili „Hu“ i „Džeferson Erplejn“. Njihova pevačica Grejs Slik nastup je najavila kao „jutarnju muziku za manijake“, a pesma „Volunteers“ ostavila je trag u istoriji rok muzike kao pesma koja otvoreno kritikuje sistem i poziva na otpor.

https://www.youtube.com/watch?v=MwIymq0iTsw

Festival je u ponedeljak ujutru zatvorio levoruki mag na gitari – Džimi Hendriks. Hendriksov nastup, planiran je kao kulminacija festivala. Najneverovatnija je bila njegova interpretacija američke himne sa bojama i ukrasima koji jasno prikazuju himnu kao simbol države koja sprovodi nasilje. Time je jasno stavio do znanja da država ne treba da se slavi kroz mržnju prema drugima, a da himna ne treba da podseća na rat. Za kraj je odsvirao svoju čuvenu „Hey Joe“.

Bob Dilan je propustio ovaj događaj u blizini grada u kom je živeo zbog neprijatnih iskustava sa tamošnjim stanovništvom. Bendovi „Led Zepelin“ i „Dors“ odbili su učešće sumnjajući u kvalitet festivala. Džoni Mičel odabrala je nastup na drugom događaju, ali je kasnije ovekovečila „Vudstok“ kroz istoimenu pesmu. U vreme održavanja festivala Mik Džeger je bio u Australiji, a Kit Ričards je dobio sina, tako da ni slavni sastav „Roling Stons“ nije nastupio.

Uz stari američki folk, kantri, bluz i rok publika je osetila muziku na pravi način. Muzika je spojila ljude različite dobi i porekla i od njih napravila veliku porodicu koja je tri dana živela u skladu i ljubavi. Pored muzike, posetioci su uživali i u opijatima kao što su marihuana i LSD. U jeku seksualne revolucije niko nije imao potrebu da skriva svoje telo, a u pogledu odnosa vladala je velika sloboda.

Hipi era

Hipi pokret je nastao kao reakcija mladih na veliku društvenu nestabilnost u SAD tih godina. Mladi ljudi su sve češće bili nezadovoljni društvenim sistemom i vrednostima koje sistem promoviše. Rasizam, seksizam, ograničenja, rutina i mržnja, neke su od stvari koje su navele samosvesne ljude da se otrgnu od sveta i krenu u mirnu revoluciju i borbu za slobodnu i zdravu naciju.

Pored toga, ovu kontrakulturu pokrenula je sve veća svetska kriza, mržnja i nasilje. U vreme hladnog rata, kubanske revolucije, rata u Vijetnamu, deo američkog stanovništva skupio je hrabrosti da iskaže svoj revolt i krene putem ljubavi, tolerancije i nenasilja. Ljubav je bila rešenje svih konflikata. Kao jednim od osnovnih simbola, hipici su se cvećem suprotstavljali oružju. Ljubavlju su odgovarali na silu.

„Vudstok“ je upamćen kao vrhunac ove ere.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here