Sigurno vam se nekada desilo da nakon prehlade ili perioda slabijeg imuniteta primetite malu gnojnu ranicu ispod nosa ili oko usta. Možda ste mislili da je u pitanju obična iritacija ili posledica češćeg brisanja maramicama, ali zapravo je vrlo moguće da ste imali impetigo.
U pitanju je zarazna bakterijska infekcija kože koju najčešće uzrokuju streptokoke, ali i stafilokoke. Malo je reći da je impetigo neprijatan, ranice umeju da bole, dok gnoj nikako ne olakšava situaciju. Ipak, dobra vest je da se impetigo lako leči i često prolazi i bez posebne medicinske intervencije, iako pravilna nega može značajno ubrzati oporavak.
Dalje u tekstu bavimo se ključnim pitanjima vezanim za ovo kožno oboljenje: šta je impetigo, koji su mu uzroci i simptomi, ali i kako se leči i sprečava.
Šta je impetigo?
Impetigo je jedna od najčešćih bakterijskih infekcija kože, a najviše se javlja kod dece. Na prvi pogled, impetigo može da vam se učini zabrinjavajućim, jer zbog crvenih rana i krastica koje stvara izgleda poput nekog vida šuge. Mada, zahvaljujući upravo svojim simptomima, impetigo se lako i prepoznaje, a potom i efikasno leči.
Dakle, impetigo je pre svega površinska infekcija kože uzrokovana u većinskom broju slučajeva bakterijom Staphylococcus aureus, ili ređe, Streptococcus pyogenes.
Deca uzrasta od 2 do 5 godina su najosetljivija na impetigo, iz razloga što u tom dobu najčešće dobiju boginje, ili u nekim slučajevima vaške ili šugu, pa češanjem sami sebi naprave ranice u koje bakterije jedva čekaju da prodru.
Međutim, impetigo može pogoditi i odrasle, naročito ako imaju povrede na koži, ekcem ili slične iritacije. Infekcija se najčešće razvija na licu, posebno oko nosa i usta, ali može zahvatiti i ruke, noge, prepone, i druge delove tela.
Kako se prenosi impetigo?
Pošto je u pitanju bakterijska infekcija, impetigo je veoma zarazne prirode i lako se širi. Najčešće je to upravo direktnim kontaktom sa nekim ko je već zaražen, ali nije isključivo da se zarazite korišćenjem istih peškira, igračaka, posteljine ili garderobe sa zaraženom osobom.
Važno je i da naglasimo i da se infekcija može proširiti i dodirivanjem sopstvenih rana. Tako da je najbolje da se rane ne diraju, osim kada se saniraju oblogama ili antibiotskom kremom, ali i tada obratite pažnju da uvek operete ruke pre i posle kontakta. Na ovaj način se sprečava širenje impetiga na druge delove kože.
Koji su simptomi impetiga?
U zavisnosti i stepena infekcije, impetigo se može drugačije manifestovati. Možda ne bi škodilo da naglasimo da postoje dve glavne vrste impetiga:
Nevezikularni (krustozni) impetigo – najčešći oblik
Ovo je oblik oboljenja koji je najzastupljeniji, sa simptomima koji se pojavljuju u roku od 10 dana od infekcije. Prvo se primećuju crvene tačkice ili crvenilo u zaraženom delu, zatim plikovi koji pucaju i formiraju zlatno-žute kraste. Najčešći predeo koji zahvata je oko usta i nosa. Može izazvati blagi svrab, ali obično nije bolan. Kraste su same po sebi neprijatne, ali ukoliko ih čistite i sanirate na vreme, brzo će proći i neće ostaviti nikakve ožiljke.
Bulozni impetigo – ređi, ali i ozbiljniji oblik
Karakterišu ga veći mehurići ispunjeni tečnošću, koji pucaju i ostavljaju crvene, bolne rane. Ovaj tip uglavnom zahvata trup, ruke i noge i može biti praćen temperaturom i opštom slabošću.
U oba slučaja, impetigo može postati ozbiljniji ako se ne leči na vreme, jer bakterije mogu prodreti dublje u kožu. Ukoliko do toga dođe, rane se uvećavaju i postoji veći rizik od širenja zaraze u ostatku organizma, kao i kasnijih ožiljaka na koži.
Ultimativna posledica komplikacija izazvanih impetigom bi mogla biti zapaljenska bolest bubrega, koja izaziva povišeni krvni pritisak i krv u mokraći. Ipak, treba naglasiti da su ove komplikacije izuzetno retke.
Kako se leči impetigo?
Lečenje impetiga zavisi od težine infekcije. U slučajevima blage infekcije, oštećenja na koži se mogu tretirati i izlečiti pranjem zahvaćenog područja toplom vodom i blagim sapunom, uz upotrebu antiseptičkih krema. Dakle, krastice se mogu nežno ukloniti dečjim uljem ili rastvorom masti salicilne kiseline (3%), a zatim lečiti kremom ili antibiotskom mašću.

Takođe, lekari najčešće prepisuju lokalne antibiotike poput mupirocina, koji pomažu u eliminisanju bakterija. Na primer, kod težih slučajeva ili ako se impetigo brzo širi, lekar može prepisati antibiotike u obliku tableta ili sirupa.
Na prvom mestu je ipak održavanje higijene – redovno pranje ruku, kratko sečeni nokti i izbegavanje češanja su glavni saveznici u sprečavaju širenja infekcije.
Kako sprečiti impetigo?
Uvek je bolje sprečiti nego lečiti, tako da ni infekcija impetigo nikako nije izuzetak. Koliko se god ova infekcija činila beznačajnom i prolaznom, ona zaista utiče i na imunitet i sveopšte zdravlje i otpornost zaštitnog sloja kože.
Da biste smanjili rizik od impetiga, važno je pridržavati se sledećih mera:
- Redovno perite ruke sapunom i vodom.
- Održavajte higijenu kože i noktiju.
- Čak i najmanje posekotine isperite i tretirajte sredstvom za dezinfekciju.
- Sve rane i ogrebotine pokrivajte flasterima kako biste smanjili mogućnost da dospeju u dodir sa bakterijama.
- Menjajte posteljinu često i izbegavajte da delite svoje lične predmete – peškire, odeću, četkicu za zube. Takođe, ukoliko imate decu, vodite računa da igračke uvek budu čiste i da se ne dele sa svima.
Impetigo je česta i lako prenosiva infekcija, ali uz pravilnu negu i lečenje, može se brzo eliminisati. Čak i ako se ne tretira, što zbog mogućih komplikacija nikako nije preporučljivo, infekcija će najverovatnije proći nakon par nedelja.
Ako primetite simptome kod sebe ili deteta, važno je da što pre započnete terapiju kako bi se sprečilo dalje širenje. Održavanje dobre higijene i briga o ranama su ključni koraci u prevenciji ove infekcije.