Naslovna Društvo Umetnost Najpoznatije arhitekte svih vremena i njihove tvorevine

Najpoznatije arhitekte svih vremena i njihove tvorevine

10121
0

Čerčil je rekao da mi oblikujemo naše zgrade, pa samim tim one oblikuju i nas. Možda će mnogima sinuti Nju Jork kao mesto koje obiluje čudima moderne arhitekture, ali zapravo ceo svet je jedno veliko platno na kom će se kreativna elita izraziti, o čemu svedoče brojne građevine koje sad služe kao ugledna predstavništva na različitim poljima. Prateći reči Čerčila, zaključujemo da su upravo mnogi poznati građevinski inženjeri i arhitekte zaslužni za to kako razmišljamo o građevinama koje nas okružuju, a samim tim i kako vidimo svet oko nas.

U ovom tekstu se nećemo fokusirati na same graditelje, već na idejne tvorce zaslužne za mnoga priznanja u ovoj oblasti, pa upravo iz ljubavi prema gigantima arhitekture, predstavljamo vam neke od najpoznatijih arhitekata svih vremena, i njihova najznačnija dela koja su neretko bila prekretnica u ovoj oblasti svog doba.

Antonio Gaudi

Gaudi je proveo ceo svoj radni vek u Barseloni, gde je realizovao sve svoje projekte, a od svih je verovatno najpoznatija La Sagrada Familia, katedrala koja je počela da se gradi 1883. godine i do današnjih dana nije dovršena. Njegov stil predstavlja kitnjastu kombinaciju baroka, gotike, mavarskih i viktorijanskih elemenata i estetike, koje često karakterišu ornamentalne pločice, i linije koje imitiraju prirodne forme.

Uticaj prirodnih formi se najbolje primećuje na stubovima u vidu stabala drveta koji podržavaju unutrašnjost katedrale, ali i na primeru valovite fasade na stambenoj zgradi poznatoj i kao Casa Milla. Ova zgrada je bila inspirisana izgledom planine Monserat, na obodu Barselone, poznate po svojih više vrhova. Gaudijev rad je kasnije imao ogroman i neprocenjiv uticaj na generacije modernista koje su došle posle njega.

Frenk Lojd Rajt

Rođen u američkoj državi Viskonsin, Rajt predstavlja istovremeno i definiciju i revoluciju arhitekte 20. veka, pri čemu su njegovo vaspitanje i odrastanje igrali ključnu ulogu u oblikovanju njegovog stila. Inspirisan niskim kućama koje su krasile američke ravnice, Rajt je dizajnirao “Prerijsku kuću” (The Prairie House), kao reakciju na tada jako popularnu viktorijansku estetiku, koja je naglašavali tamni dekor i preterano ukrašavanje i spolja i iznutra. Umesto toga, on koristi čiste, geometrijske linije sa naglaskom na horizontalnoj ravni.

Njegova najpoznatija zgrada “Kuća na vodopadu” (Falling Water) ima naslagane pavougaone balkone koji izgledaju kao lebde iznad prirodnog vodopada koji je uklopljen kao deo kuće. Kasnije u svojoj karijeri, Rajt će prigrliti krivudavije i oblije elemente, što je prelaz koji se najlepše iskazao u proslavljenoj formi Solomon R. Gugenhajm muzeja.

Majls Van der Roe

Držeći se čuvene polise “manje je više”, nemački arhitekta Majls Van der Roe je svoj stil u arhitekturi sveo na elementarne geometrijske forme, sve vreme naginjući kao minimalizmu. Izbacio je svaki trag ornamentalnosti u svom radu, koristeći isključivo urođene kvalitete materijala kao što su čelik i ravno staklo kako bi definisao obrise svojih građevina.

Ovaj njegov pristup potiče od jednog drugog uverenja, odnosno forma je jednako funkcija, što se može primetiti na primeru Državne škole arhitekture Bauhaus (Dessau Bauhaus), u kojoj je radio i kao poslednji direktor, pre nego što su je nacisti zatvorili. Njegov dizajn i rad su promovisali racio i efikasnost kao otelovljenje lepote, za šta je savršen primer Paviljon Barselona, izgrađen da predstavlja Nemačku na međunarodnoj izložbi 1929. godine. održanoj u Barseloni.

foto: Ashley Pomeroy/wikipedia
foto: Ashley Pomeroy/wikipedia

U Paviljonu možete videti da je Majls u potpunosti izbegavao dekorativne elemente, budući da je smatrao da predstavljaju nepotebno traćenje resursa, o čemu upravo svedoči ova struktura sastavljena od mermera, crvenog oniksa i travertina. Jedino delo koje bi možda moglo da se uporedi sa Paviljonom Barselona je  kula Majla Sigrama u Nju Jorku.

Ovo su bili neki od najpoznatijih arhitekti na svetu koji su umnogome uticali kako na razvoj pojedinačnih stilova i pravaca u arhitekturi, tako i na razvoj arhitekture uopšte, da ne govorimo da su njihova dela poslužila i kao inspiracija i kao izazov mnogim mladim arhitektama koji su želeli da se bave ovom elitnom naukom i umetnosti.

 

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here