Koliko puta ste samo bili u situaciji da potiskujete svoje emocije? Koliko puta ste prećutali kada ste imali potrebu da se čuje i vaš glas? Ovde se misli na sve emocije bez obzira da li su u pitanju lepe ili one manje lepe. Nije važno da li je u pitanju bes, ljutnja ili čak i one emocije koje izazivaju osećaj prijatnosti. Poput ljubavi i zaljubljenosti. Važno je da ste ih prećutali, umesto da ih glasno iskažete.
Ukoliko želite da imate dobru komunikaciju sa drugim ljudima veoma je važno da naučite da komunicirate, bez da prikrivate emocije. Takođe je važno da ispoljite emocije u određenom momentu umesto da dozvolite da se nagomilavaju u vama. I sami znate da što duže čekate i potiskujete emocije, osećaćete se sve lošije. Tekst koji je pred vama možda će vam osvestiti ono što potiskujete i pomoći vam da se osmelite kako biste potisnute emocije glasno iskazali.
Razgovor je važan, nemojte ćutati
Ne zaboravite da je mnogo važnije razgovarati o emocijama kada vam ne ide sve po planu, kada se osećate uznemireno, zabrinuto ili kada osećate strah. U takvim situacijama je mnogo bolje odmah glasno iskazati svoje emocije. Ukoliko čekate da neko drugi primeti da vas nešto muči ili da imate neki problem, sebi ćete stvoriti dodatno opterećenje. Potiskujući emocije dozvoljavate im da se gomilaju a vi neprimetno sve više tonete. Ćutanjem se problem neće rešiti, a vi koliko god ga potiskivali jednog momenta će sav taj bes eskalirati ili će vas što je još gore odvesti u bolest.
Ne reagujte impulsivno
Postoji razlika u iskazivanju emocija kada ste ljuti i kada odlučite da kažete sve što vas tišti, što vam smeta. Ukoliko impulsivno reagujete u momentima besa i ljutnje može se desiti da kažete nešto što i ne mislite. U stanju afekta ćete se truditi da povredite sagovornika, a pretpostavljamo da vam to nije cilj.
Morate naučiti da ne potiskujete emocije, već da ih ispoljite ali ne kroz svađu, već to treba da uradite na racionalnom nivou sa argumentima. U trenucima besa i ljutnje najbolje bi bilo da se fokusirate na disanje kako biste sebi olakšali. A već nakon toga vreme je za otvoren razgovor i ispoljavanje emocija. Koliko god da vam to deluje teško ili neizvodljivo, znajte da niste u pravu. Upornim vežbanjem ćete uspeti da naučite kako da ispoljite emocije u pravom momentu umesto da ih potiskujete u sebi.
I pozitivne emocije traže oprez
Kada su u pitanju pozitivne emocije, dosta lakše ih je ispoljiti mada i tu postoji bojazan. Ukoliko osećate simpatiju prema nekome i usudite se da to javno pokažete takođe postoji bojazan da ćete sa druge strane naići na zid. To dalje vodi u nezadovoljstvo, preispitivanje sebe i svojih postupaka. U takvim situacijama najčešće znate da sabotirate sebe, sumnjajući u sopstvenu vrednost i kvalitete. To vas dodatno može obeshrabriti i dovesti do toga da ubuduće postanete inferiorni, što svakako ne smete dozvoliti sebi.
Potiskivanje negativnih emocija
Ukoliko ste skloni potiskivanju negativnih emocija, krajnje je vreme da se preispitate i da razmislite o svojim postupcima. Zapitajte se samo da li ste do sada imali koristi od takvog ponašanja? Od malena smo vrlo pogrešno naučeni da treba da potiskujemo negativne emocije. Učili su nas da ukoliko ih iskažemo delovaćemo nevaspitano, bahato, drsko. Učili su nas da treba da ih zanemarimo, da ih potisnemo kako bismo izbegli dalji sukob. To je svakako pogrešno. Ni jedna krajnost nije dobra. U ovom slučaju kada pominjemo ispoljavanje negativnih emocija, nikako ne znači da vas podstičemo da postanete konfliktna ličnost. Već jednostavno da kažete ono što prećutkujete, čime ćete prvenstveno olakšati sebi. Nemojte zaboraviti da potisnute negativne emocije nikada neće nestati same od sebe. Nataložiće se sve dok vas ne pretvore u toksičnu osobu.
Negativne emocije dovode do eksplozije
Uvek kada ste zbog nečega isfrustrirani, kada vam nešto smeta, kada potiskujete nešto, to kod vas stvara osećaj nezadovoljstva. Ukoliko ignorišete sve to, ne zaboravite da će vam potisnute emocije doći kad tad na naplatu i to sa kamatom. Što duže takve emocije potiskujete ili skrivate i izbegavate čak i sami da se suočite sa njima, utoliko ćete osećati sve veću napetost. Sve to zajedno će se veoma negativno odraziti na vaš organizam. Na taj način narušavate i mentalno i fizičko zdravlje.
Ćutanje nikad nije opcija
Ukoliko ćutite kako ne biste produbljivali sukob, najviše ćete štetiti sebi. Jer pitanje je momenta kada će potisnute emocije poput vulkana izleteti na površinu. Ukoliko na vreme ne budete naučili da upravljate svojim emocijama, one će uvek naći način da izbiju na površinu. Nekada se to može desiti kao ogromna količina besa koju ćete ispoljiti ka nekome. Najčešće se dešava da se potisnuti bes ispolji na nekome ko uopšte nije kriv i ko nije uzrok vaših nataloženih negativnih emocija. Obično je to neko koga vi doživljavate (svesno ili ne) kao nekoga ko ne može da vam se suprotstavi ni verbalno ni fizički. U tom slučaju vi se osećate superiorno u odnosu na tu drugu osobu. Najbolji primer za ovakvo ponašanje su roditelji koji iz straha da se suprotstave partneru, sav bes usmere prema detetu. Takođe i u situacijama gde se bes prema šefu potiskuje, eskaliraće u kući, tj. u poznatom okruženju.
Naučite da kontrolišete svoje emocije
Vrlo je važno umeti kontrolisati emocije i svesno upravljati njima. Razmislite šta je to što vam smeta, šta je to što vas tišti, što vas sputava da krenete dalje. Ako vam je lakše zapišite na papir sve to, jer ćete imati podsetnik pri ruci uvek kada osetite nemoć. Ne zaboravite da se svađom i vikom ništa ne postiže. Uvek smirenim tonom možete reći šta je to što vam smeta i što dovodi do toga da se osećate loše. Koristite argumente. Važno je da reagujete istog trenutka kada se osetite ugroženo na bilo koji način. Ukoliko nastupite argumentovano i normalnim tonom, velika verovatnoća da će sagovornik spustiti ton. A jednom kada se osmelite da glasno izgovorite ono što vas opterećuje, smatraćete se pobednikom i bićete ponosni na sebe.
Potisnute emocije su kao bumerang
Mnogi naučnici su došli do saznanja da sve što potiskujemo, vrati nam se u najgorem mogućem obliku po naše zdravlje. Tako da nije slučajno kada se kaže da problemi sa grlom nastaju usled neizgovorenih reči. Mnogi psihosomatski poremećaji, pa čak i bolesti su posledica potisnutih emocija. Osobe koje su manje spretne u socijalnim veštinama, tj. introvertne osobe spadaju u kategoriju ljudi koji ne znaju da izraze svoje emocije. Tako da će se vremenom ove nataložene emocije ispoljiti kao bolest nekog organa.
Ako vam je ovaj tekst bio od koristi, podelite ga sa drugima, jer sigurno i vi baš kao i mi znate mnogo ljudi koji imaju problem da u datom momentu kažu šta misle. Potisnute emocije su put u nezadovoljstvo i bolest, a život je samo jedan. I nema reprizu.