Knjigoljupci, strastveni čitaoci, ali i oni koji su tek na početku dugog i divnog čitalačkog puta, svi prave liste knjiga koje žele pročitati. Na tim listama, neizostavno, moraju se naći i knjige koje se svuda u svetu ocenjuju kao najbolje napisane. Književnost je umetnost lepe reči koju čovek stvara i u kojoj uživa otkad postoji i on sam na Zemlji. Kako onda odlučiti koje su to najbolje knjige svih vremena? U čiji sud i izbor poverovati?
U knjizi „The Top 10“, koju je uredio pisac i dugogodišnji urednik Njujork Tajmsa J. Peder Zejn, pronašli smo listu deset najboljih knjiga svih vremena prema oceni 125 svetskih pisaca. Ne treba da vas iznenadi što je Lav Tolstoj čak dva puta puta na tom spisku.
1. „Ana Karenjina“, Lav Tolstoj
Roman „Ana Karenjina“ omiljena je literatura širom sveta, pre svega zbog svoje intrigantne priče, ljubavnog zapleta i na kraju tragičnog raspleta heroine Karenjine. Ovaj roman Tolstoj je smatrao svojim prvim pravim romanom, a najpre je objavljivan u delovima u periodu od četiri godine (1873 – 1877). U romanu pratimo dva toka, jedan je u uskoj vezi sa životnom pričom i ljubavnom dramom mlade i lepe Ane Arkadijevne, a drugi prati Konstantina Dmitreviča Ljevina, mladog zemljoposednika i bliskog prijatelja Aninog brata Stive.
Ana je udata za grofa Karenjina kada sreće lepog grofa Aleksija Kiriloviča Vronskog. Zaljubljuju se jedno u drugo i ta strastvena ljubav će imati velikog uticaja ne samo na Anin brak i porodicu, već će se odraziti i na društvo u kome se kreću. Ana je osećajna žena u kojoj su nepomirene lične želje sa društvenim načelima. Zbog toga postaje žrtva, pre svega zbog sopstvenog unutrašnejg sukoba, a onda i svih okolnosti koje je snađu. Jedan od razloga zbog kog je ovaj roman među najbolje napisanim jeste i taj što je u njemu pažljivo i sa pravom veštinom psihologa i sociologa u njemu predstavljeno rusko društveno uređenje tog doba.
2. „Madam Bovari“, Gistav Flober
Glavni lik u romanu je Ema Bovari je još jedna junakinja svetske književnosti koja već dva veka privlači čitaoce. Kada je roman objavljen 1857. godine, izazvao je veliki skandal u Parizu, a pisac Gistav Flober je čak završio i na sudu. Šta je to toliko skandalozno u Emi, ženi dosadnog provincijskog lekara? Mnogi bi se složili da je to upravo Ema, takva kakva jeste. Ona je poput ptice u kavezu. Nežna, sentimentalna, sa velikim očekivanjima od života i braka.
Odrasla u samostanu, posvećena čitanju ljubavnih romana sa trivijalnim zapletima, Ema će razočarana u svoj dosadni i isprazni bračni život lakomisleno skliznuti iz braka u preljubu. Verujući da sve što čini ima temelje u pravoj i strastvenoj ljubavi, kada shvati da to nije istina Ema će se još više razočarati. Poput Ane Karenjine, i ona će naći izbavljenje tako što će tragično stradati. Iako je zabranjivan kad je objavljen, roman „Madam Bovari“ danas se smatra remek-delom francuskog realizma.
3. „Rat i mir“, Lav Tolstoj
Jedan od najkompleksnijih romana kako ruskog realizma, tako i celokupne svetske književnosti sigurno jeste Tolstojev roman „Rat i mir“. Kao klasično delo bez premca, „Rat i mir“ otkriva Rusiju u doba Napoleona, život aristokrata i seljaka, čoveka u miru i čoveka u ratu.
U neprevaziđenom katalogu likova, pred čitaocem se izdvajaju tri glavna junaka ovog četvorotomnog romana. Tu je najpre zanimljiv i nesvakidašnji životni put Pjera Bezuhova, nezakonitog sina seoskog kneza, koji nenadano dobija titulu i bogatstvo i tako ulazi u visoko rusko društvo. Njegov životni put ukrstiće se sa knezom Andrejem Bolkonskim, pravim predstavnikom ruske aristokratije. Bolkonski je primer časnog i visoko moralnog čoveka koji drži do univerzalnih vrednosti i zalaže se za opšte dobro. Zbog toga napušta porodicu i bori se u ratu protiv Napoleona. U životu Andreja Bolkonskog i Pjera Bezuhova veliku ulogu odigraće prelepa Nataša Rostova. Mnogi književni kritičari se slažu da je njen lik Tolstoj gradio po modelu savršene žene, onako kako je on video savršenstvo.
Ozbiljno remek-delo koje slika čoveka i društvo, značaj porodice i besmisao rata smatra se najboljim Tolstojevim romanom.
4. „Veliki Getsbi“, F. Skot Ficdžerald
Možda najbolji Ficdžeraldov roman i jedan od najznačajnijih romana američke književnosti 20. veka, „Veliki Getsbi“ decenijama prikuplja simpatije čitalaca širom sveta. Popularnost romana potvrđuju i brojne pozorišne i filmske adaptacije, a neke su se dogodile odmah po objavljivanju romana 1925. godine.
Centralna ličnost romana je mladi milioner Džej Getsbi, koji živi u „doba džeza“ i prohibicije. On je misteriozan i zanesen devojkom čarobne lepote Dejzi Bjukenon. O neobičnom životu Džeja Getsbija pripoveda nam njegov prvi sused Nik Karavej, koji je ujedno Dejzin rođak. Ispod sjajne, raskalašne i vesele površine čestih zabava koje bogati Getsbi priređuje, otkriva nam se jedna ne tako vesela ljubavna priča o mladom čoveku koji se sa dna društvene lestvice popeo na njen vrh.
5. „Lolita“, Vladimir Nabokov
Sasvim je izvesno da je roman „Lolita“ Vladimira Nabokova bio jedan od najvećih potresa u svetskoj književnosti 20. veka. Zanimljiv i originalan stil pisanja, ali i neobičan pristup po svemu provokativnoj temi učinili su ovaj roman vanvremenskim klasikom. Priča o ljubavi između zrelog muškarca i devojčice ispripovedana je tako da u čitaocu izazove kompleksna i protivrečna osećanja. Naime, pripovedač je glavni lik u romanu Hambert Hambert koji se seksualno zanosi dvaneastogodišnjom devojčicom Dolores Hejz. Ova priča je otvorila mnoge polemike u književnim krugovima, a kontraverzna tabu tema ne prestaje da intrigira čitaoce ni pola veka kasnije od objavljivanja.
6. „Midlmarč“, Džordž Eliot
Pravo remek-delo psihološkog realizma, roman „Midlmarč“ govori o životu u provinciji, što je posebno naglašeno podnaslovom „studija provincijskog života“. Roman je napisala engleska književnica Meri En Evans, koja je objavljivala pod pseudonimom. Muško im je izabrala da bi lakše izgradila karijeru kao pisac. Zbog toga i ne iznenađuje što i u romanu „Midlmarč“ prikazuje kako društvo utiče na pojedinca u maloj sredini i postavlja pitanje mogu li se pomiriti lične želje i osećanja sa propisanim pravilima, a sve to na primeru životnih izbora neobične mlade devojke Dorotee.
7. „Doživljaji Haklberi Fina“, Mark Tven
Zahvaljujući izuzetnom pripovedačkom daru Marka Tvena, uzbudljiv roman „Doživljaji Haklberi Fina“ privlači i odrasle i decu čitaoce. Priča o neobičnom bekstvu dečaka Haklberija i roba Džima, o brojnim pustolovinama koje doživljavaju ploveći rekom Misisipi, ali i kompleksnom odnosu između sina i oca alkoholičara više od jednog veka podseća generacije čitalaca koliko je za čoveka važna sloboda, ali i to da svaki čovek na slobodu ima pravo.
Tven se u romanu satirično odnosi prema mnogim društvenim pojavama, a posebno osuđuje rasizam. Mnogi književni kritičari smatraju ga svojevrsnim nastavkom romana „Doživljaji Toma Sojera“, te ova dva neobična dečaka idu ruku pod ruku u svetu američke književnosti.
8. „Novele“, Anton Pavlovič Čehov
Na listi najboljih deset knjiga svih vremena nalazi se još jedna koju je napisao Rus. Značajno ime ruske i svetske književnosti Anton Pavlovič Čehov poznat je po svojim dramama i novelama, ali i specifičnom pripovedačkom stilu. Smatra se da su novine koje je uveo pišući svoje novele u izuzetnoj meri uticale na razvoj moderne kratke priče.
„Dama s psetancetom“, „Tuga“, „Šala“, „Debeli i mršavi“ samo su neke od priča koje će vas osvojiti jednostavnošću svog jezika i kompleksnošću osećanja i motiva.
9. „U potrazi za izgubljenim vremenom“, Marsel Prust
Remek-delo francuske književnosti, Prustov roman „U potrazi za izgubljenim vremenom“, objavljen u sedam tomova, smatra se najdužim romanom svetske književnosti. „U Svanovom kraju“, „U seni devojaka u cvetu“, „Oko Germantovih“, „Sodoma i Gomora“, „Zatočenica“, „Nestala Albertina“ i „Nađeno vreme“ naslovi su sedam delova romana u kojima Prust predstavlja život umetnika.
Čitalac romana otkriva kakvo je bilo parisko društvo s početka 20. veka, a neke od tema su i uvek univerzalna ljubav, priroda umetnosti, potraga za smislom života i stvaranja. Glavni junak romana je Marsel. On se priseća svog života i toga kako je postao pisac. Pretpostavlja se da u romanu ima dosta autobiografskih elemenata. Delo se od samog pojavljivanja izdvojilo specifičnošću pripovedačkog stila i tematike, a to je ostalo nepromenljivo skoro čitav vek kasnije.
10.„Hamlet“, Vilijam Šekspir
Za Vilijema Šekspira se tvrdi da je najveći dramski pisac svih vremena, a među mnogobrojnim uspelim dramama koje je napisao svojom univerzalnošću i lepotom izdvaja se tragedija „Hamlet“. To je tragična priča o danskom kraljeviću Hamletu, koji se nakon školovanja vraća na dvor i zatiče ceo svoj svet preokrenut naopačke: njegov otac i kralj je mrtav, majka se već preudala za strica, koji je sam sebe proglasio za kralja. Hamletovu sumnju da nešto nije u redu potvrđuje duh oca, koji mu saopštava da je ubijen. To je dovoljno da danski kraljević preduzme sve ne bi li dokazao da je stric Klaudije ubio njegovog oca i na prevaru zauzeo presto koji mu ne pripada. Ipak, on je neodlučan kad treba da dela i ubije Klaudija, što će izazvati neke druge, manje ili više slučajne smrti.
Napetost koja se pojačava iz scene u scenu čini ovo delo privlačnim za čitanje, ali i za nebrojena izvođenja na sceni. Ovo je tragedija osvete, koja u sebi sadrži elemente bratoubistva, ubistva, ali i natprirodne pojave i uplitanja (kao što je duh Hamletovog oca). Možda najdragoceniji u ovom najdužem Šekspirovom komadu jesu Hamletovi monolozi i njegova promišljanja. Unutrašnja dilema i psihički lom danskog kraljevića jasno se vide u jednom od najpoznatijih citata iz drame:„Biti ili ne biti, pitanje je sad?“