Fiziološki – aktivne materije u biljkama predstavljaju moćno sredstvo pomoću kojeg one obezbeduju svoje postojanje.
Da li ste ikada pomislili da krhka i nežna bića kao što su biljke mogu da vode međusobno prave male ratove i bitke do istrebljenja. Ono što ljudi u borbama postižu oružjem, snagom i umom, biljke uspevaju pomoću fantastično malih količina biljnih hormona ili drugih, biološki aktivnih materija. Biljke ih luče preko listova, korenja i cvetova, a pomoću njih ispoljavaju svoju netrepeljivost prema jednim vrstama, naklonost prema drugim ili ravnodušnost prema trećim. Praktično, to znači da biljke na najrazličitije načine mogu da utiču na svoje susede. One zadržavaju ili pospešuju njihov rast, utiču na opadanje lišća, na ubrzano ili usporeno sazrevanje plodova, na obrazovanje takozvanog kalusa i na mnoge druge procese.
Da li orah voli krompir
Primećeno je da krhko i nežno stablo lipe predstavlja pravu „svađalicu“ među biljkama. Ako se nađe u neposrednoj blizini zove ili akacije, svojim hormonima je u stanju da potpuno uništi ove dve miroljubive biljne vrste. Ali, nije to sve. Ugrožavajući svoje susede, lipa napreduje bolje nego što bi inače, jer na njen rast i razvoj deluju blagotvorno baš aktivne supstance koje luče zova i akacija.
Povrtari koji gaje krompir znaju, da na istom posedu ne smeju saditi grčki orah. Listovi ove biljke luče juglan, koji se sa kišom spira u zemljište i koči rast krompira.
Veliki broj biljnih vrsta živi, ipak, u slozi, a neke od njih na tajanstven način razmenjuju svoje aktivne organske produkte. O ovome vode računa poljoprivredni proizvođači, koji sade pojedine biljne vrste na svojim posedima na u meri i na način koji pomaže gajenim kulturama.
Biljke ne mirišu zbog mirisa
Ono što mi osećamo kao prijatan miris šume, poljane ili cveća, potiče od materija koje se zovu etarska ulja. Ona imaju važnu ulogu kao odbrambeni ili napadački sistem biljaka. Prema nekim podacima, sve biljke na Zemlji godišnje proizvedu oko 175 miliona tona ovih materija. One su, prvenstveno, imunološka zaštita biljaka od mikroorganizama, gljivica i insekata, ali i moćno oružje u borbi između pojedinih biljnih vrsta.
Neka biljna oružja su manje poznata, a neka više. Fitoncid koji se nalazi u biljci belog luka potpuno je proučen. Zna se da on deluje ubitačno na gljivicu koja se zove fitoftora 1 i to za samo 6 – 7 minuta. Korovska biljka pirevina, obično dobija bitku u borbi sa ostalim kulturnim biljkama. Njen korenov sistem ne samo da je čvrst i gusto isprepletan, već luči i supstancu koja koči razvoj drugih biljaka.
U prirodnim uslovima postoje različite biljne zajednice u čiji sastav ulaze samo određene vrste . Biljke koje rastu u nekim livadskim zajednicama , šumskim, močvarnim ili drugim, nisu puka slučajnost. One predstavljaju grupu biljaka koje se dobro slažu i imaju slične potrebe u pogledu hrane, vlage i svetlosti. Svoj opstanak su obezbedile dugotrajnom i upornom borbom sa ostalim biljnim vrstama.
Proučavanje susedskih odnosa među biljkama u nauci se godinama izučava. S obzirom da biljna oružja mogu, itekako, da koriste i čoveku, ljudi su rešili da i ovaj deo prirode podrede svojim ciljevima.