Home Blog Page 67

Najveće ostrvo na svetu

0

Ostrvom se smatra bilo koja zemljina površina koja je potpuno okružena vodom, osim ako ta površina nije dovoljno velika da predstavlja kontinent. Kada se izuzmu kontinenti, najveća zemljina površina koju potpuno okružuje voda je Grenland.

Grenland se graniči na jugu sa Atlantskim okeanom, na istoku sa Grenlandskim morem, na severu sa Severnim ledenim okeanom i Bafinovim zalivom na zapadu. Grenlandu je najbliži Island na istoku i Kanada na zapadu.

Hrabri istraživači Islanda i Danske naselili su Grenland još daleke 986. godine, a jedan od tih lјudi bio je  čuveni viking, Erik Crveni.

Grenland se i dalјe zaklinje na odanost Danskoj iako je kralјica Danske tehnički „zadužena“ oni imaju svog izabranog premijera.

Ostrvo je većim delom prilično neprivlačno za lјudsko stanovanje jer je osim uskog priobalnog pojasa uglavnom okovano ledom (81% ostrva je prekriveno snegom i ledom). Prosečna godišnja temperatura Grenlanda varira od -9 do 7 ° C.

Grenland je najveće ostrvo na svetu, ali istovremeno i najveća zavisna teritorija. Kada smo kod superlativa, na najvećem ostrvu na svetu se takođe nalazi i najveći nacionalni park na svetu.

Kako je Grenland dobio ime

Ime Grenland potiče od skandinavskih doselјenika, a u prevodu znači „zelena zemlјa”. Ako je verovati legendama, viking Erik Crveni bio je proteran sa Islanda zbog ubistva. Kada se sa svojom porodicom i robovima iskrcao na jugozapadni deo ostrva, nazvao ga je Grenland, ne bi li privukao još lјudi da se nasele. Možda vam zvuči nelogično nazvati ostrvo okovano ledom zelenom zemljom ali treba napomenuti da je južni deo ostrva zelen, bar preko leta. Zelen je zbog strujanja Golfske struje uz obalu tog dela ostrva. Sva naselјena mesta na Grenlandu nalaze se pored obale koja nije prekrivena ledom.

Priroda na Grenlandu

Prirodne lepote Grenlanda oduzimaju dah. Kao što lјudi Grenlanda često kažu, „Osećate se vrlo sitno“ u veličanstvenom okruženju koje uklјučuje lednike, fjordove, planine i neverovatnu faunu. Ledeni pokrivač, ponegde je debeo i do 3.800 metara

Poslednjih godina naučnici upozoravaju da se ogromna ledena kapa Grenlanda smanjuje. Mnogi to pripisuju klimatskim promenama koje su izazvali lјudi.

Klimatske promene znače manje leda i više prostora za ljude, a topljenjem leda postaju dostupne dragocene sirovine: poput nafte, retkih metala, prirodnog gasa itd.

Stanovništvo Grenlanda

Grenland je samoupravna autonomna teritorija koja je pod suverenitetom Danskog kralјevstva. Ima površinu od 2.166.086 kvadratnih kilometara, ali veoma mali broj stanovnika, svega 56.452. Glavni grad Nuk ima oko 18000 stanovnika! Grenland ima najnižu gustinu naseljenosti ako izuzmemo Antarktik. Bez obzira što je Grenland geografski i etnički bliži Severnoj Americi, politički i istorijski više je povezan sa Evropom. Populaciju Grenlanda čine 85% Inuita dok su preostali stanovnici uglavnom Danci.

U severozapadnom delu Grenlanda poznatom pod imenom Severni Grenland (Thule region), u regionu veličine Nemačke, živi svega 1.000 stanovnika.

Grenland danas ima nekoliko savremenih gradova sa aerodromima, prometnim prodavnicama, obrazovnim ustanovama, ugodnim kafićima i bioskopima. Ali takođe čuva svoje male gradove i tradicionalna naselјa, gde je još uvek glavni izvor prihoda lov na tulјane.

Na ostrvu ne postoje putevi ili željeznica koji bi spojila raštrkane gradove i sela. Da bi došli iz jednog grada u drugi, Grenlanđani putuju avionima, brodovima, helikopterima, motornim ili psećim sankama.

Većina stanovnika Grenlanda živi od ribolova, ribare ispod leda. Međutim, ribarska industrija nije u stanju da održi toliko radnih mesta kao nekada. Zato Grenlandska vlada istražuje načine kako da profitira od mineralnih resursa ostrva, koji uklјučuju zlato, prirodni gas, dijamante, olovo i cink.

Lov

Posebno važan deo kulture Grenlanđana predstavlja lov, to je ujedno i jedan od osnovnih načina preživlјavanja u ovom izolovanom i negostoljubivom delu sveta. Kao odeću i obuću lovci nose medveđe i irvasovo krzno. Međutim, poslednjih godina, a pod pritiskom organizacija za zaštitu prirode i životinja, Grenlandska vlada je morala ograničiti lov na većinu vrsta posebno na polarne medvede. Od januara 2006. kvota je maksimalno 150 polarnih medveda godišnje.

Turizam

Grenlanđani se bave i organizovanjem trka pasa sa saonicama tokom čitave godine a ove aktivnosti su zadnjih godina počele privlačiti i turiste. Broj turista preko noći porastao je za više od 50% od 2000. godine na ovamo. Turisti uživaju u pogledu na ledene bregove, grbave kitove, polarne medvede, mošusne volove, morževe, jelene i morske orlove.

Transatlantski kabl: Kako je postavljen prvi kabl po dnu okeana?

0
Transatlanski kabl

Na samom začeku prvih komunikacionih uređaja nije se moglo ni zamisliti da bi se bilo kakva komunikacija mogla obavljati preko okeana! Pre prvih transatlantskih kablova trebalo je najmanje deset dana da se neka poruka brodom dostavi sa jedne na drugu stranu Atlantika, dok su putem telegrafa, bile u pitanju samo minute. To bi bilo neizvodljivo da neki umni i inovativni ljudi nisu uložili puno svog znanja i strpljenja ali i puno novca u polaganje kablova po dnu okeana. Spajanjem svih kontinenata započeto je novo doba u komunikaciji.

Ideja za postavljanje kabla

Američki biznismen Cyrus W. Field, koji je napravio  revoluciju u industriji papira, je 1854. godine izašao sa idejom o polaganju kabla na dno okeana kojim bi povezao Evropu i Severnu Ameriku. Kanadski investitor Frederic N. Gisborne je nakon razgovora s Fieldom pristao da pruži finansijsku potporu ovom više neko ambicioznom projekta. Field je u međuvremenu pokrenuo istraživanje lokacija pogodnih za postavljanje kabla.

Nije bilo lako

Postavljanje telegrafskog kabla i povezivanje Severne Amerike i Evrope zahtevalo je veliku domišlјatost, ali više od svega bilo je potrebno zaista mnogo upornosti. Bilo je brojnih spoticanja pre nego što je napokon postojala direktna veza preko Atlantika.

Jedan od najvećih problema, koji je trebalo rešiti pre no što se pristupilo postavlјanju kablova duž okeanskog dna, bio je izolacija žice. Trebalo je naći način da iz nje ne otiče električna struja. Posle mnogih eksperimenata, ustanovljeno je da razni materijali, ukoliko se obaviju oko kabla, uspevaju da ga u potponosti izoluju.

Prvi eksperimenti ogledali su se u postavlјanju kablova koji su povezivali različite tačke, ne toliko udaljene. Tokom 1841 —1842. godine položen je prvi podvodni telegrafski kabl, ispod njujorške luke, a 1850. Lamanš je dobio svoj prvi podvodni telegrafski kabl. Posle Engleske i Francuske, kablom su spojene i Škotska sa Irskom, Švedska sa Danskom, Italija i Korzika.

Najzad u periodu od 1857. do 1858. godine posle mnogih napora i neminovnih razočaranja, konačno je postignut uspeh. SAD i britanska vlada obezbedile su dva ratna broda kako bi se taj plan ostvario. Svaki brod je poneo polovinu kabla. Kabl je spojen nasred okeana i onda odmotavan dok su se brodovi pri tome kretali u dva suprotna pravca, ka dvema suprotnim obalama.

Nijagara, američki brod koji je poslednji kilometar prekoatlantskog telegrafskog kabla položio avgusta 1858. godine u blizini američke obale. FOTO: ROGER VIOLLET COLLECTION / GETTI IMAGES

Prilikom polaganja, kabl je nekoliko puta pukao.  Na opštu radost posao je nekako završen i 13. avgusta 1858. godine prva poruka prešla je okean. Poruka je glasila: “Najveća slava Bogu i mir, dobrota svim ljudima na Zemlji”. Ali kabl je funkcionisao svega 3 meseca i onda izgoreo. Električna struja bila je suviše velika za izolaciju kabla. Tek 1865. godine došlo je do novog pokušaja da se kabl zameni. Tada je već bio pronađen telegrafski aparat koji nije zahtevao tako veliku struju.

Britanski brod „Great Eastern, koji je u to vreme bio najveći brod na svetu, opremlјen je za polaganje kabla. Prvi kabl pukao je otprilike na dve trećine dužine od Irske. Godine 1866. položen je jedan drugi kabl koji je čitav stigao do Nјufaundlenda. Onda je pronađen i drugi deo izgubljenog kabla i ponovo spojen, tako da su u to vreme dva kabla obavlјala posao. Tako je nastalo novo doba u sistemu komunikacija. Ovaj poslednji poduhvat finansirala je Velika Britanija, odnosno investitori koji su ulagali na britanskom, u to vreme najvećem tržištu kapitala.

U početku je prenošeno 8, a kasnije i 17 reči u minuti, jedna reč je koštala 5 američkih dolara.

Ultra brzi prenos podataka

Kablovi se i dan danas polažu po okeanskom dnu. Pre par godina položen je kabl za brzi prenos podataka koji se proteže od Bilbaoa u Španiji do Virdžinija Biča na istočnoj obali SAD-a. Preko njega može da se prenosi neverovatnih 160 terabita po sekundi, 16 miliona puta brže nego prosečna kućna internet konekcija.

Upoznajte najatraktivnijeg stogodišnjaka na svetu – brushalter!

0
brushalteri-u-različitim-bojama
Foto: Pixabay.com

Otkad je sveta i veka ljudi nose donji veš. Naučna istraživanja su potvrdila da su komadi odeće poput gaćica ili pak grudnjaka postojali još u doba Antičke Grčke i Starog Rima. To su najčešće bili materijali na snalažljiv način obmotani oko grudi ili pak, posebnom tehnikom namešteni komadi platna oko genitalija.

Razume se, ovi primerci donjeg veša nisu bili poput današnjeg, ali je činjenica da je potreba muškarca i žene da pokrije i zaštiti intimne delove svog tela postojala još tada.

Ne može se pouzdano datirati nastanak donjeg veša kao takvog. Vreme je pokazalo da su neka verovanja, poput onog da žene u srednjem veku nisu nosile grudnjak, zapravo, su tačna. Jedno naučno otkriće iz 2008. godine potvrdilo je da su žene u Austriji nosile brushalter, odnosno „vrećice za grudi“ još 1300. godine.

Da li su žene srednjeg veka nosile grudnjak?

Postoje čitave polemike u naučnim krugovima o tome da li je žena srednjeg veka nosila donji veš. Ono što se sa izvesnom sigurnošću znalo i priznavalo kao tačno među istraživačima ovog perioda jeste to da su muškarci nosili majice i donji veš sličan današnjem šortsu. Žene su, sa druge strane, nosile košulje slične keceljama, nešto što se danas naziva smock dress, odnosno laka haljina. Ispod ove „kecelje“ nisu imale gaćice.

Neka istorijska istraživanja su pokazala da žena u 15. veku, na primer, nije imala ono što se u savremeno doba naziva grudnjakom odnosno brushalterom, ali da je pronašla način da svoje grudi podigne i drži čvrsto u haljini. Tako neki spisi iz 1300. godine opisuju kako žene stavljaju grudi svako jutro u vrećice, odnosno torbe. Reč je o komadu odeće sličnom majici sa „šoljicama“ tj. korpama ili torbama za grudi. Kada je u jednom zamku u Austriji, početkom 21. veka pronađen komad donjeg veša koji sliči modernom grudnjaku, i materijalnim dokazom su potvrđene te pretpostavke. S obzirom na mesto pronalaska, velika je verovatnoća da su žene plemićkog porekla bile privilegovane da nose brushaltere.

Posmatrano iz te perspektive, deluje prosto neverovatno da je u moderno doba dovoljan samo jedan klik na adresu Extreme Intimo online prodavnica i da grudnjak ili gaćice budu u vašoj fioci.

žena-u-brushalteru-i-gaćicama-pije-kafu
Foto: Unsplash.com

Najatraktivniji stogodišnjak – grudnjak

Ukoliko po strani ostavimo predistoriju modernog grudnjaka, brushalter kakav danas znamo i nosimo nastao je pre nešto više od sto godina. Tačnije, ovaj revolucionarni izum 20. veka pripisuje se Pjeru Poaru, koji ga je osmislio 1907. godine.

Sedam godina kasnije, 1914. godine, Amerikanka Meri Felps Džejkob patentirala je korset bez leđa. Prema nekim izvorima taj korset koristila je sama Meri Felps i krug njenih najbližih prijateljica, sve dok nisu počela da joj pristižu anonimna pisma sa zahtevima za prodaju. Tako se brushalter pojavio na tržištu.

Smatra se da je razvoju grudnjaka najviše doprinela Ajda Rozental. Rozentalova je kreirala modele koji će svima odgovarati, i to zahvaljujući tome što je uzimala mere grudi i leđa nekoliko desetina Amerikanki, od devojaka u pubertetu do zrelijih žena.

Pravu ekspanziju i procvat, brushalter je doživeo osamdesetih godina dvadesetog veka. Tada počinju da se prave grudnjaci sa elastičnim držačima, sa korpama i fišbajnima što podižu grudi. Vrhunac ovih inovacija svakako je vonderbra – brushalter koji podiže grudi, koji žene i danas obožavaju.

Nije svejedno kakav brushalter nosite

Neka istraživanja su pokazala da žena u proseku promeni šest veličina grudnjaka u svom životu. Sa rastom grudi i razvojem tela, treba birati i adekvatan brushalter. Mali broj žena zna da će upravo neodgovarajući grudnjak uticati na čvrstinu grudi u negativnom smislu. Pored toga što dojke mogu izgubiti svoju prirodnu čvrstinu, zbog lošeg brushaltera možete dobiti i bolove u leđima.

Zabrinjavajuća je činjenica da u proseku 80% žena nosi pogrešnu veličinu grudnjaka, kako tvrde stručnjaci iz industrije donjeg veša. Sudeći prema ovome, odabir brushaltera nije lak ni običan izbor. Treba pronaći adekvatnu dubinu, širinu i oblik korpi. Isto važi i za bratele. Dakle, nije reč samo o estetici i zavođenju, u pitanju je i zdravlje!

Trik – savet: Jedna francuska kompanija za izradu donjeg veša objavila je mali trik koji bi ženama trebalo da olakša odabir veličine brushaltera. Naime, pri zakopčavanju novog grudnjaka, ne bi trebalo da možete zavući više od dva prsta u leđnom delu. Ukoliko možete, to znači da je grudnjak velik i da nema svrhe nositi ga. Takođe, treba imati u vidu da se nov brushalter zakopčava na trećem paru kopči, te da vremenom treba pomerati prema prvom paru kopči, kako se grudnjak opušta.

Još jedan savet podrazumeva merenje. Prema proizvođačima donjeg veša, ne sme se gubiti iz vida da se veličina i obim grudi menjaju vremenom, sa porastom, odnosno gubitkom kilaže. Zato se preporučuje da se obim grudi meri na šest meseci i prema tom merenju kupuje brushalter odgovarajuće veličine.

žena-u-crnom-brushalteru
Foto: Pixabay.com

Nije svejedno ni koju boju donjeg veša birate

Jednom kad odaberete odgovarajuću veličinu i model grudnjaka, važno je pozabaviti se i njegovom bojom. Iako deluje površno i nebitno, za većinu žena širom sveta to nije nešto što će izabrati bez razmišljanja. Italijanke veruju da crveni donji veš koji obuku za Novu godinu donosi sreću i ljubav u celoj godini. Isto to veruju i Argentinke – samo ukoliko obuku pink donji veš. Sa druge strane, u Brazilu je važno za Novu godinu obući potpuno nov donji veš. Boju biraju po ukusu.

Što se boje tiče, neka istraživanja su pokazala da se žene koje biraju pamučni beli donji veš mogu opisati kao bezizražajni tip žene, u seksualnom smislu. Prema tom uzorku, kod ovih žena razvijena je sklonost ka minimalnom održavanju brige o sebi. Poređenja radi, istraživači napominju da je ovo slično tome da žena dozvoli muškarcu da je vidi bez šminke. Sa druge strane, mnoge žene biraju upravo pamučni beli donji veš zbog udobnosti.

Bez obzira na to u kojoj boji ga nose, činjenica je da žene nisu upoznale atraktivnijeg stogodišnjaka od brushaltera. Grudnjak je, uz malo šminke i parfem, već ceo vek najbolji prijatelj žene.

Vudstok festival – 50 godina mira i muzike

0
Vudstok

Pre pola veka, na zapadnoj strani Atlantika, zabrujali su zvuci mira i ljubavi, a čuli su se dalje nego što je to iko očekivao. Nedaleko od američkog grada Vudstoka održan je festival koji će pamtiti ne samo generacija cveća, nego svi poštovaoci rock’n’roll kulture. Ljudi su u ogromnom broju posetili Vudstok u potrazi za mirom koji su našli u muzici inspirisanoj ljubavlju i skladom. Nadahnut pacifizmom, festival je opisan kao „tri dana mira i muzike“.

Vudstok – muzički festival

Jedan od najvećih muzičkih festivala održan je u Vajt Lejku kod Betela u blizini Vudstoka 1969. godine. Organizovali su ga Majkl Lang, Arti Kornfeld, Džoel Rozenman i Džon Roberts.

Festival koji će slaviti mir, ljubav i rock’n’roll, i koji će predstavljati najveći skup dece cveća još od „leta ljubavi“ 1967. godine, zakazan je za proleće ’69. godine u Midltaunu. Zbog lokalnog nezadovoljstva ovom idejom festival je odložen dok se ne nađe pogodnije mesto za realizaciju projekta.

Nakon dogovora sa Maksom Jazgurom koji je prihvatio da im iznajmi svoj posed, organizatori su za konačne datume održavanja festivala odredili 15, 16. i 17. avgust. Lokalno stanovništvo je bilo šokirano ovom idejom. Po okolnim mestima širile su se glasine o prljavim, zaraznim, promiskuitetnim i opasnim narkomanima koji će napraviti haos od njihovog kraja.

Očekivani broj od 50 000 posetilaca, zbog velikog interesovanja, popeo se na 200 000, a do trenutka održavanja, „Vudstok“ je postao jedan od najmasovnijih skupova 20. veka sa skoro pola miliona posetilaca. Do 15. avgusta karte su se prodavale po ceni od 18 dolara, a mesto održavanja festivala bilo je ograđeno i u taj krug se dolazilo uz proveru ulaznice.

Međutim, ljudi su masovno nastavljali da dolaze bez karata, blokirali su obližnji put i sami probijali prolaze na  Jazgurov posed. Od tog trenutka događaj je postao besplatan i otvoren za sve. Drumski saobraćaj je bio blokiran. Ljudi zbog gužve nisu bili u mogućnosti ni da dođu na festival ni da sa istog odu. Nabavka hrane, vode i održavanje higijenskih uslova bilo je onemogućeno.

Međutim, porodica koja je brojala više od 400 000 članova živela je u savršenom skladu tokom sva tri dana. Ljubav je bila slobodna. Ljudi su se družili i pevali, pili i zabavljali. Kruže priče da flaša iz tog doba u otkupu alkoholih pića može doneti čitavo bogatsvo.

Nije tajna da je na festivalu bilo alkohola i opijata. Ipak, nije zabeležen ni jedan incident niti konflikt, uprkos govorkanju o potencijalnom nasilju i prisustva vojske koja je bila spremna da ga zaustavi. Dva smrtna slučaja u okviru festivala bila su posledica nesrećnih okolnosti.

Za tri dana nastupilo je preko 30 izvođača. Između ostalih i „Džeferson erplejn“, „Hu“, Dženis Džoplin i Džimi Hendriks. Publika je uživala u fantastičnoj muzici, a pre svega u osećaju slobode i jedinstva. To dokazuje i činjenica da čak ni oluja, koja je prekinula program na određeno vreme, nije mogla da je rastera.

Festival muzike i umetnosti Vudstok 15. avgusta 1969. godine zvanično je počeo nastupom Ričija Hejvensa. On zapravo i nije trebao biti prvi na sceni, ali je jedini bio spreman da započne kada je događaj već uveliko kasnio. Prvobitni bend Svitvoter zapeo je u saobraćaju – tema koja je nastavila da muči ovaj veličanstveni događaj i u naredna tri dana. Dan se završio uz Džoan Baez i njen nastup koji je posvetila svom mužu Dejvidu Harisu. Dejvid je u to vreme bio lišen slobode zbog izbegavanja vojnih obaveza. U doba u kom je Amerika vršila nasilnu mobilizaciju nad svojim stanovnicima kako bi učestvovali u Vijetnamskom ratu ovo je bila česta pojava.

Subotu je obeležio nastup grupe „Santana“ koja je svojim upečatljivim ritmom pokupila mnoge simpatije svirajući muziku komponovanu u američkom stilu na potpuno drugačiji način. Karlos Santana i njegov bend uspeli su da održe jedan od najupečatljivijih nastupa na festivalu.

Nedelju su najavili „Hu“ i „Džeferson Erplejn“. Njihova pevačica Grejs Slik nastup je najavila kao „jutarnju muziku za manijake“, a pesma „Volunteers“ ostavila je trag u istoriji rok muzike kao pesma koja otvoreno kritikuje sistem i poziva na otpor.

https://www.youtube.com/watch?v=MwIymq0iTsw

Festival je u ponedeljak ujutru zatvorio levoruki mag na gitari – Džimi Hendriks. Hendriksov nastup, planiran je kao kulminacija festivala. Najneverovatnija je bila njegova interpretacija američke himne sa bojama i ukrasima koji jasno prikazuju himnu kao simbol države koja sprovodi nasilje. Time je jasno stavio do znanja da država ne treba da se slavi kroz mržnju prema drugima, a da himna ne treba da podseća na rat. Za kraj je odsvirao svoju čuvenu „Hey Joe“.

Bob Dilan je propustio ovaj događaj u blizini grada u kom je živeo zbog neprijatnih iskustava sa tamošnjim stanovništvom. Bendovi „Led Zepelin“ i „Dors“ odbili su učešće sumnjajući u kvalitet festivala. Džoni Mičel odabrala je nastup na drugom događaju, ali je kasnije ovekovečila „Vudstok“ kroz istoimenu pesmu. U vreme održavanja festivala Mik Džeger je bio u Australiji, a Kit Ričards je dobio sina, tako da ni slavni sastav „Roling Stons“ nije nastupio.

Uz stari američki folk, kantri, bluz i rok publika je osetila muziku na pravi način. Muzika je spojila ljude različite dobi i porekla i od njih napravila veliku porodicu koja je tri dana živela u skladu i ljubavi. Pored muzike, posetioci su uživali i u opijatima kao što su marihuana i LSD. U jeku seksualne revolucije niko nije imao potrebu da skriva svoje telo, a u pogledu odnosa vladala je velika sloboda.

Hipi era

Hipi pokret je nastao kao reakcija mladih na veliku društvenu nestabilnost u SAD tih godina. Mladi ljudi su sve češće bili nezadovoljni društvenim sistemom i vrednostima koje sistem promoviše. Rasizam, seksizam, ograničenja, rutina i mržnja, neke su od stvari koje su navele samosvesne ljude da se otrgnu od sveta i krenu u mirnu revoluciju i borbu za slobodnu i zdravu naciju.

Pored toga, ovu kontrakulturu pokrenula je sve veća svetska kriza, mržnja i nasilje. U vreme hladnog rata, kubanske revolucije, rata u Vijetnamu, deo američkog stanovništva skupio je hrabrosti da iskaže svoj revolt i krene putem ljubavi, tolerancije i nenasilja. Ljubav je bila rešenje svih konflikata. Kao jednim od osnovnih simbola, hipici su se cvećem suprotstavljali oružju. Ljubavlju su odgovarali na silu.

„Vudstok“ je upamćen kao vrhunac ove ere.

Ko je “izmislio” telefon, Bel, Meuči ili Rajs?

0

Suvišno je govoriti o značaju telefona u modernoj komunikaciji, zato i nećemo o tome. Pričaćemo o samom pronalasku i njegovom tvorcu. Verujemo da ste čuli da je tvorac prvog telefona Alekandar Grejam Bel (Bel je prvi patentirao, telefon). Međutim, posle ovog teksta nećete biti baš sigurni ko je zaista izmislio telefon?

Priča o pronalasku telefona je veoma zanimljiva, kako bi mogli potpuno da je razumete objasnićemo vam kako telefon funkcioniše!

Kada govorite, vaše glasne žice trepere. Ta treperenja prelaze na molekule vazduha tako da iz vaših usta izlaze zvučni talasi, odnosno vibracije u vazduhu. Ti zvučni talasi udaraju o aluminijumsku pločicu ili membranu na mikrofonu, te pločica zatreperi isto onako kao što su treperili molekuli vazduha. Ta treperenja šalju promenljivu struju kroz telefonsku liniju. Ova čas jača čas slabija struja čini da pločica u prijemniku na drugom kraju linije treperi isto onako kao što je treperila membrana na mikrofonu, te se u vazduh odašilju sasvim isti talasi kao što su bili oni koje ste vi poslali u slušalicu. Kad ti zvučni talasi stignu do uha osobe na drugom kraju linije, oni deluju isto kao da su došli neposredno iz vaših usta.

Alekandar Grejam Bel bio je jedan od glavnih pronalazača telefona, radio je puno u oblasti komunikacije za gluve i imao više od 18 patenata.

Ko je bio Alekandar Grejam Bel?

Alekandar Grejam Bel bio je naučnik i pronalazač rođen u Škotskoj, najpoznatiji po pronalasku prvog telefona 1876 godine.

Bel je uspeh postigao svojim zvučnim eksperimentima a sve zahvaljujući interesovanjima njegove porodice za pomoć gluvima u komunikaciji.

Porodica i rani život

Alekandar Grejam Bel rođen je u Edinburgu u Škotskoj, 3. marta 1847. Imao je dva brata koji su umrli od tuberkuloze.

Tokom mladosti, na Bela su snažano uticali porodica i okruženje. Belov rodni grad Edinburg, bio je poznat kao „Atina severa“ po svojoj bogatoj kulturi umetnosti i nauke.

Nјegov deda i otac bili su stručnjaci za mehaniku glasa. A Belova majka, Eliza, postala je izvrsna pijaniskinja uprkos tome što je bila gluva, nadahnjujući ga na velike izazove.

Eliza je kući školovala svog sina i usadila mu beskonačnu radoznalost prema svetu oko sebe. Jednu godinu formalnog obrazovanja dobio je u privatnoj školi a dve godine na Royal High School u Edinburgu.

Kako je Bel izumeo telefon

10. marta 1876 godine, posle godina rada, Bel je usavršio svoj najpoznatiji izum i obavio svoj prvi telefonski poziv.

Između 1873. i 1874 godine, zahvaljujuči lokalnim sponzorima, Bel je provodio duge dane i noći pokušavajući da usavrši tzv. harmonični telegraf. Ali tokom eksperimenata, zainteresovao se za drugu ideju, za prenošenje lјudskog glasa preko žice.

Bel-ova diverzija frustrirala je njegove sponzore, a Thomas Vatson, vešt električar, angažovan je da preusmeri Bela nazad na harmonični telegraf. Međutim, Vatson se ubrzo zalјubio u Belovu ideju prenosa glasa i njih dvoje su stvorili veliko partnerstvo.

Drugog juna 1875 godine Bel je u Bostonu vršio oglede, vođen idejom da preko jedne žice pošalјe istovremeno nekoliko telegrafskih poruka. Upotreblјavao je uređaj sa perima od opružnog čelika. On je bio u jednoj sobi, sa prijemnikom, dok je njegov pomoćnik Tomas Votson u drugoj sobi radio na odašilјaču.

Votson je dirnuo čelično pero da bi izazvao treperenje, a to je proizvelo zvonak zvuk. Na to je Bel dojurio iz druge sobe, vičući: „Ne dirajte ništa! Šta ste to sad uradili? Pokažite mi”. I tada je otkrio da je čelična šipčica, trepereći nad magnetom, prouzrokovala promenlјivu struju koja je potekla kroz žicu, a usled toga je pero u Belovoj sobi zatreperilo i takođe proizvelo zvonak zvuk.

Sutradan je napravlјen prvi telefon, i zvuci glasa mogli su se raspoznati preko te prve telefonske linije, koja je sa krova zgrade vodila naniže preko dva sprata. Sledeće godine, tačnije 10. marta, začula se prva rečenica: “Gospodine Votsone, molim vas dođite, potrebni ste mi”.

Telefonska kompanija Bel oformljena je 9. jula 1877 godine a Bel je u januaru 1915. pozvan da obavi prvi transkontinentalni telefonski poziv. Iz Nјujorka je razgovarao sa svojim bivšim saradnikom Votsonom u San Francisku.

Sporovi oko pronalaska

Četiri godine pre Bela, Amerikanac italijanskog porekla Antonio Meuči je radio na prenosu govora putem električne energije. On je 1871 podneo obaveštenje o patentiranju svog izuma, prvog telefona ali nije imao dovoljno novca da to i sprovede u delo.

Belova kompanija se ubrzo na sudu suočila sa suparničkom kompanijom Globe Telephone Company koja je bila Meučijev pokrovitelj. Nakon dugogodišnjeg sudskog spora, sud je presudio u korist Bela jer je ovaj ipak imao patent, iako je u presudi navedeno da je Meuči bio prvi koji je “preneo govor mehaničkim putem pomoću žičanog telefona.”

Kongres Sjedinjenih Američkih Država 11. juna 2002 godine usvojio je Rezoluciju koja između ostalog navodi da je telefon izmislio Amerikanac italijanskog porekla Antonio Meuči. Meuči je svoj pronalazak predstavio u lokalnim novinama 1860 godine.

Još jedno ime se vezuje za izum telefona, a to je ime nemačkog pronalazača Filipa Rajsa, koji je punih petnaest godina pre Belovog patenta, tačnije 1861. godine predstavio telefon na predavanju u Fizikalnom društvu u Frankfurtu. Njegov telefon prenosio je glas samo s jednog mesta na drugo.

Kako deaktivirati FB nalog i kako OBRISATI profil na Fejsbuku

0

Kako obrisati profil na Fejsbuku? Ukoliko ste uvek vernog čika Gugla upitali za savet  i on vas je doveo do ove stranice budite sigurni da ste na pravom mestu i da ćete ako to stvarno želite pomoću ovog upustva zaista trajno obrisati vaš Fejsbuk nalog ili ga privremeno deaktivirati.

Zašto obrisati Fejsbuk profil?

Društvene mrežu su se poslednjih nekoliko godina gotovo neprimetno uvukle u naše živote i to u tolikoj meri da smo priznali to ili ne postali zavisni od zavirivanja u tuđe „savršene“ živote.

 

Mnogi od nas vremenom postave pitanja poput ovih: Da li je baš potrebno biti u toku sa svim aktivnostima svojih prijatelja? Da li oni baš sve moraju znati o našim. Svakako morate priznati da društvene mreže imaju svoje mane i kada jednom to budete shvatili morate znati koje posledice sa sobom povlači odluka o deaktivaciji ili brisanju Fejsbuk profila.

Šta će se desiti kad trajno obrišete Fejsbuk nalog?

Za početak nam je važno da vas upozorimo na posledice koje sa sobom nosi trajno brisanje naloga na Fejsbuku:

  1. Nećete moći da aktivirate svoj nalog ako se budete predomislili.
  2. Obrisaćete zauvek i svoj profil, fotografije, sve objave, sve video zapise kao i sve ostalo što ste dodali. Biće vam zauvek onemogućeno preuzimanje svih stavki koje ste ikada dodali na ovoj društvenoj mreži.
  3. Trajnim brisanjem naloga biće vam onemogućena i aplikacija Facebook Messenger.
  4. Ako koristite aplikacije na koje ste se ranije logovali (prijavljivali) svojim Fejsbuk nalogom, kao što su Spotify ili Pinterest i ovo će vam takođe biti onemogućeno.
  5. Sve poruke i druge informacije, koje ste poslali ili delili sa prijatelјima, biće vidlјive posle brisanja vašeg naloga iz prostog razloga zato što se kopije poruka koje ste poslali skladište i u prijemnim sandučićima vaših prijatelјa. U slučaju da ste poslali neku poruku ili neku drugu informaciju svom Fejsbuk prijatelju znajte da brisanje profila neće rešiti vaš problem.

Deaktiviranje naloga kao odmor od FB-a?

Ukoliko želite  da napravite pauzu i da samo privremeno deaktivirate svoj Fejsbuk nalog evo šta će se desiti:

  1. Fejsbuk korisnici uključujući i vaše prijatelje, neće moći da vide vaš Fejsbuk profil.
  2. Sve vaše fotografije, kao i objave i video zapisi neće biti trajno ozbrisani.
  3. Administratori grupa u kojima ste članovi verovatno će i dalјe moći da vide vaše objave ali i komentare na objavama u grupi.
  4. Moći ćete koristite aplikaciju Facebook Messenger. Vaša profilna fotografija biće vidlјiva u razgovorima i drugi facebook korisnici će i dalјe moći da vas traže po imenu i da vam šalјu poruke.
  5. Moći ćete se pojavlјivati prijatelјima na Fejsbuku na mestima na kojima možete da razmenjujete poruke.
  6. I dalјe će te moći da koristite prijavlјivanje pomoću svog Fejsbuk naloga za sve druge aplikacije, kao što su Spotify, Pinterest ili Games.
  7. Možete prekinete svoju Facebook apstinanciju u bilo kom trenutku.

Kako privremeno deaktivirati FB nalog?

Vaš nalog možete privremeno deaktivirati na sledeći način.

  1. Kliknite na strelicu  u gornjem desnom uglu bilo koje Fejsbuk stranice.
  2. Kliknite na Podešavanja pa na Vaše informacije sa Fejsbuka u levoj koloni.
  3. Kliknite na Deaktiviranje i brisanje.
  4. Izaberite Deaktiviranje naloga pa na Nastavi na deaktiviranje naloga, a zatim pratite uputstva za potvrdu.

Kako ponovo aktivirati nalog?

Ako vam se vremenom, nakon deaktivacije naloga, vrati želja da se ponovo vratite Fejsbuku, možete to učiniti u bilo kom trenutku  i to vrlo jednostavno. Dovoljno je samo ponovo se prijaviti na Fejsbuk ili upotrebiti nalog za prijavu na nekoj drugoj aplikaciji i vaš Fejsbuk nalog će ponovo biti aktivan.

NAPOMENA: Procedura ponovne aktivacije Fejsbuk naloga podrazumeva da morate imati pristup mejl adresi ili broju mobilnog koje koristite za prijavu kako biste do kraja dovršili ponovnu aktivaciju naloga.

Kako trajno izbrisati FB nalog?

Ako ste već odlučni u nameri da izbrišete svoj FB nalog, možda ćete ipak želeti da preuzmete kopiju podataka (kao što su fotografije i objave). Kada jednom vaš nalog bude trajno obrisan, nećete biti u mogućnosti nikada više da preuzmete baš ništa od informacija i podataka koje ste verovatno godinama dodavali.

Vaš nalog može biti trajno obrisan na sledeći način:

  1. Kliknite na strelicu u gornjem desnom uglu bilo koje Fejsbuk stranice.
  2. Kliknite na Podešavanja pa na Vaše informacije sa Fejsbuka u levoj koloni.
  3. Kliknite na Deaktiviranje i brisanje.
  4. Izaberite Izbriši nalog pa kliknite na Nastavi na brisanje naloga.
  5. Unesite lozinku, kliknite na Nastavi, a zatim na Izbriši nalog.

Može li se otkazati brisanje naloga?

Ako je prošlo manje od 30 dana od kada ste pokrenuli brisanje, možete da otkažete brisanje naloga. Posle 30 dana, vaš nalog i sve informacije trajno se brišu i ne možete da ih preuzmete.

Može potrajati do 90 dana od početka procesa brisanja da biste izbrisali sve stvari koje ste objavlјivali. Dok brišemo te informacije, druge osobe koje koriste Fejsbuk ne mogu da im pristupe.

Kako biste otkazali brisanje naloga prijavite se na vaš Fejsbuk nalog u roku od 30 dana od dana brisanja naloga zatim kliknite na Otkaži brisanje.

Najlepša mesta u Srbiji za vikend putovanje

0

Srbija je zemlja izuzetno bogata prirodnim lepotama, znamenitostima, jezerima i banjama – pa zašto ne iskoristiti sve ove sadržaje za lepo ispunjeno vikend putovanje? Gde god da se nalazite u Srbiji, do odabrane vikend destinacije vam neće trebati više od nekoliko časova vožnje, a najvažnije koje smo izdvojili su vrlo pristupačne za prilazak.

Za lepo provedeno vreme i odmor nisu uvek neophodne plaže, avion i hoteli – ponekad su najlepša mesta upravo u vašoj neposrednoj blizini! U nastavku teksta navodimo nekoliko najatraktivnijih destinacija za vikend putovanja, zbog kojih ćete Srbiju voleti još više.

#1 Kopaonik – priroda i komfor na dohvat ruke

Kopaonik je jedna od najlepših planina u zemlji i regionu, pa je neretko prvi izbor svih onih koji žele da se odmore od gradske gužve i buke. Smeštaj u apartmanima na Kopaoniku je odlična opcija ukoliko planirate vikend na ovoj planini, a možete biti sigurni da će i hoteli ispuniti sva vaša očekivanja!

Kopaonik spada među omiljene srpske planine, jer osim zimskog uživanja nudi i mogućnost za fenomenalan letnji odmor. Prelepa priroda, bujna flora i niz znamenitosti na planini predstavljaju vrlo zanimljiv sadržaj za svakog ko želi ispunjen, zdrav i relaksirajući vikend na planini.

Čist vazduh i šetnje planinskim stazama, uz predivan pogled koji se pruža sa Pančićevog vrha, predstavljaju najlepši način da provedete svoj vikend daleko od gužve, ali i da se oprobate u streličarstvu, orijentiringu, istraživanju prirode i drugim aktivnostima u planinskom okruženju.

#2 Srebrno jezero – vikend sa porodicom ili prijateljima

Na samo 110 kilometara od Beograda, smeštena je jedna od najlepših vikend destinacija u Srbiji. Reč je o Srebrnom jezeru, koje je odličan izbor za porodični odmor, ali i za “beg” u prirodu sa društvom.

Sadržaj turističkog kompleksa na jezeru zadovoljava sve potrebe posetilaca, pa ovde možete uživati u restoranima, kafićima, odličnom smeštaju, ali i šetnjama po uređenim stazama oko jezera.

Ukoliko vas lepo vreme posluži, u jezeru se možete i okupati, voziti pedalinu ili u drugom slučaju – uživati u akva parku koji ima čak pet bazena različite dubine, tobogane i sve što vam je potrebno za uživanje tokom vikenda u ovom kompleksu. Ukoliko ste raspoloženi za obilaske, možete se odlučiti i za krstarenje Dunavom, prilikom kog se obilaze Golubačka tvrđava, Ramska tvrđava i ušće reke Pek.

#3 Golubac – bajkovito utvrđenje na istoku Srbije

Golubačka tvrđava je spomenik od izuzetnog značaja za Srbiju, smešten u Nacionalnom parku Đerdap. Ovaj predeo karakterišu visoke litice koje nadgledaju obalu Dunava, a Đerdap obiluje prelepim prirodnim prizorima koji ostavljaju bez daha.

Upravo zato su Golubac i Đerdap postali velike atrakcije koje privlače ogroman broj posetilaca iz zemlje i regiona, a ukoliko se i vi odlučite za obilazak ovih znamenitosti, uvek možete odsesti u Golupcu koji nudi brojne opcije za udoban smeštaj.

Ukoliko posetite Golubac, pripremite se na aktivan vikend tokom koga ćete obići tvrđavu, krstariti Dunavom i posetiti Lepenski vir – jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića.

#4 Vrnjačka Banja – opuštajući vikend uz termalne izvore

Za one koji žele potpuni ugođaj i miran vikend – preporučujemo odlazak u Vrnjačku Banju. Ukoliko izaberete boravak u hotelu, imaćete na raspolaganju spa i wellness programe, masaže i druge relaksirajuće sadržaje, mada se ono najlepše u Vrnjačkoj Banji nalazi van hotelskih soba.

Vrnjačka Banja se može pohvaliti sa čak sedam termalnih, lekovitih izvora koji se koriste u svrhe banjske terapije, a u njima možete uživati bez obzira na to da li imate neki zdravstveni problem ili samo želite relaksaciju. Osim toga, šetnja kroz Banju će vas odvesti do Mosta ljubavi, Zamka kulture i drugih znamenitosti i lepota po kojima je ovo mesto poznato.

#5 Kanjon reke Uvac

Specijalni rezervat prirode Uvac je jedna od najlepših atrakcija u Srbiji, pogodna za vikend posete tokom kojih možete da se smestite u Novoj Varoši ili Sjenici. Rezervat obuhvata tri veštačka akumulaciona jezera: Uvačko, Zlatarsko i Radoinjsko.

Karakterišu ga jedinstvene biljne i životinjske vrste, a najznačajniji je Beloglavi sup – jedna od oko 140 vrsta ptica koje naseljavau rezervat. Beloglavi sup je vrsta orla koja je pre nekoliko godina bila pred izumiranjem na području naše zemlje, a sada je ujedno i zaštitni znak čitave uvačke doline.

Kanjon reke Uvac je prepoznatljiv po svojim ukleštenim meandrima, koje je sama rečna struja usekla u krečnjačke stene. Postoji nekoliko vidikovaca koji pružaju prelep pogled na kanjon i uvačku prirodu, pa se sigurno nećete pokajati ukoliko jedan vikend posvetite Uvcu i njegovim lepotama, jer zaista ima šta da se vidi.

Vikend odmor u Srbiji može biti itekako ispunjen, lep i zanimljiv, naročito ukoliko ste ljubitelji prirode, starih znamenitosti i netaknutih lepota koje ostavljaju bez daha. Sve navedene destinacije nude i dobre mogućnosti za vikend smeštaj ili duži boravak, pa nema razloga da svoj odmor ne isplanirate upravo na nekoj od njih. Lep vikend vam želimo!

Otrovne žabe (najotrovnije žabe, krastače…)

0
Zlatna otrovna žaba

Čak i male životinje bezopasnog izgleda mogu biti smrtonosno otrovne. Vodozemci, grupa životinja kojoj pripadaju žabe i daždevnjaci započinju svoj životni ciklus u vodi a kao odrasle jedinke nastanjuju kopno. Svi pojedinci ove grupe životinja imaju tanku vlažnu kožu kroz koju se delom obavlja disanje. Mnogi među njima imaju u koži otrovne žlezde.

Otrovne žabe spadaju među vodozemce najživljih boja. Kod nekih izgled koji podseća na dragulje predstavlja upozorenje grabljivcima da se drže na odstojanju jer su veoma otrovne. Žabe ne mogu da ubrizgaju otrov u neprijatelja, on nastaje u posebnim žlezdama i jednostavno se izlučuje u kožu. Na taj način žaba postaje veoma opasan zalogaj za svaku grabljivicu.

Otrovne žabe žive u tropskim kišnim šumama Srednje Amerike. Postoji oko 150 vrsta otrovnih žaba, mada je svega 55 vrsta zaista otrovno.

Otrovna koža

Otrov se proizvodi u tzv. otrovnim žlezdama koje se nalaze na leđima, ili razasutim po koži vodozemaca. Otrov ima odvratan ukus, čime odvraća predatore da ne jedu ove životinje. Najotrovniji vodozemci imaju kožu jarkih boja ili upadljivih šara.

Koža otrovnih žaba koje žive u prašumama Južne i Severne Amerike, luči najjači otrov među svim vodozemcima. Otrov se raspršuje kroz kožu žabe i deluje veoma brzo na nervne i mišićne ćelije predatora, uzrokujući konačno prestanak rada srca. Otrov ovih žaba koriste pripadnici plemena Čoko u Južnoj Americi za premazivanje vrhova strela. Samo jedna žaba proivede otrov dovoljan za premazivanje 50-ak strela. Otrovne žabe su malene, svega 5cm dužine i blistave poput dragog kamenja. Najotrovnija među žabama je strašna žaba, koja proizvodi do 2g otrova, a samo desetina te količine dovoljna je da usmrti čoveka.

https://www.youtube.com/watch?v=ZX6UFtkBucw

Otrovne krastače

Sve krastave žabe imaju blago otrovnu kožu, koja odbija predatore. Među krastačama je najotrovnija džinovska krastača koja može težiti i do 2 kilograma. Otrov joj se nalazi svuda po telu, ali je posebno koncentrisan u njenoj bradavičastoj koži i u dve žlezde na ramenima (parotidne žlezde). Kada je žaba napadnuta, mlečna otrovna tečnost se raspršuje iz ovih žlezda u usta napadača, izazivajući oštećenje srca, grčeve i privremeno slepilo, ponekad čak i smrt. Čak su i jaja i punoglavci ove žabe otrovni.

Džinovska krastava žaba koja potiče iz Srednje Amerike, uneta je pre 60-ak godina u Australiju, kako bi smanjivala brojnost tvrdokrilaca koji su nanosili štete usevima šećerne trske. Ubrzo se pridošlica namnožila i raširila, pošto su prirodni predatori australijskih žaba, kao što su vodene ptiče i zmije, umirali od njenog otrova kada bi je pojeli. Interesantan je podatak da se punoglavci krastave žabe izlegu već posle tri dana.

Krastača

Zlatna otrovna žaba

Otrov u svetloj koži zlatne žabe delimično nastaje od njene hrane kao što su mali zglavkari i stonoge. Mada je njen otrov smrtonosan za njene neprijatelje, ovaj otrov ima i određenu vrednost. Lekari ga ispituju u medicini kao lek za osobe koje su pretrpele srčani udar.

Jedna od najotrovnijih žaba Zlatna otrovna žaba (Phullobates terribilis) dostiže dužinu od svega 5 centimetara ali je njen otrov najmanje 20 puta jači od otrova ostalih otrovnih žaba. Sam dodir ove žabe može biti smrtonosan i za ljude. To je jedna od tri vrste žaba čiji otrov domoroci koriste za premazivanje vrhova strela. Strela se samo protrlja o žabino telo i spremna je za upotrebu. Otrov zadržava svoje dejstvo skoro godinu dana.

Briga za potomstvo

Ženka vatrene otrovne žabe brine o svojim punoglavcima sve dok se ne razviju u žabe. Ona ih prenosi na drvo i smešta ih u malim grupama (po četvoro) u male barice vode, koje se zadržavaju na biljkama. Svakodnevno ih obilazi i hrani neoplođenim jajašcima. Mladunci u ovoj fazi nisu otrovni tako da predstavljaju lak zalogaj drugim životinjama.

Otrovna žabica – jagoda

Otrovna žabica – jagoda, dobila je naziv po jarkocrvenoj boji sa plavo-crnim tačkama. Ove se žabice pomaljaju preko ivece lista bromelije, visoko u krošnjama drveća.

Naučite da kažete NE kada to zaista mislite

0

Koliko puta ste samo bili u situaciji da vapite da kažete NE, a ipak ste rekli DA. Verovatno ste nakon toga bili ljuti na sebe i preispitivali svoje postupke.  Zatim ste obećali sebi da nikad više nećete reći DA kada želite da kažete NE. Takvo raspoloženje vas je verovatno držalo par dana nakon određene situacije a kasnije kako vreme odmiče biste zaboravili na obećanje sebi dato. I već  u nekoj sledećoj situaciji umesto odlučnog NE opet biste izgovorili DA.

Šta je to što vas sprečava da kažete NE?

Da li ste nekada razmišljali o tome? Verovatno jeste, ali pitanje je koliko ste došli do konkretnog odgovora. Uvek kada kažete DA u situacijama u kojima ne mislite tako u pitanju je verovatno vaša podsvesna želja da se dopadnete drugima. Ne želite da razočarate nekog ili je u pitanju onaj proračunati potez (što je ređi slučaj). Kada očekujete da taj neko neće moći da vas odbije kada vam nešto zatreba tako da će vam i on reći da. Odnosno usluga za uslugu.

Svaki put kada kažete DA a ne mislite tako znajte da ste izneverili sebe kako biste druge usrećili. Ne zaboravite da svaki put kada kažete DA nečemu što nije važno, nečemu što vas ne ispunjava, rekli ste NE nečemu što je važno. Istovremeno ste doprineli tome da se osećate loše, jer ste uradili nešto mimo svoje volje. Neka vam ova rečenica bude vodilja, kako biste lakše naučili da izgovarate NE.

Uspešni i srećni ljudi znaju da kažu NE

Budite spremni da će ljudi biti ljuti i nezadovoljni jer se ne ponašate u skladu sa njihovim očekivanjima. To ne treba da vas obeshrabri, ma koliko se prvih par puta loše osećali zbog toga, a sigurno je da hoćete. Uvek razmislite da li biste rađe živeli u skladu sa očekivanjima drugih ili u harmoniji sa samim sobom.

Biti u stanju reći ne je od presudne važnosti da biste bili uspešni i srećni. Svi uspešni i srećni ljudi sa lakoćom kažu NE.

Ne dozvolite da se osećate loše kada izgovorite NE

Nije ni prirodno ni zdravo na sve govoriti DA, jer ćete doći u situaciju da ljudi sve više i više očekuju od vas.  Tada ćete biti sve nezadovoljniji i osećati se manje važnim, čak i ništavnim usled ogromnog nastojanja da ih ne odbijete. Prvi put kada kažete NE budite spremni da ćete imati osećaj krivice. Osećaćete se kao da ste razočarali drugu osobu. Nemojte to da vas obeshrabri.

Umesto da se loše osećate što ste izneverili očekivanja drugih time što ste izgovorili NE, (jer ste tako mislili), bolje je da uronite u svoju podsvest. Tamo nađite pravi razlog zbog koga ne umete da kažete NE čak i onda kada to silno želite.

Naravno, NE se ne govori uvek. Normalno je izaći u susret drugim osobama i pomoći nekome.  Ali ako spadate u grupu onih koji nikada i nikome ne umeju da kažu NE, onda ste u problemu. Morate shvatiti da je to put koji vas vodi u ogromno nezadovoljstvo, čak do samog potonuća.

Zašto ne znate reći NE?

Najčešće ljudi ne izgovaraju NE da se druga strana ne bi naljutila, lakše im  je da razočaraju sebe nego druge, imaju želju da budu dobri prema ljudima, da udovolje  svima kako bi ih drugi više cenili. Moguće je da ne umete da kažete NE, jer ne želite da povredite drugog, iz straha i sl.

Ne zaboravite da ljudi naviknuti na vaše stalno DA na vašu nemogućnost da kažete NE, ne samo da vas ne cene već su u stanju da idu do beskraja. Dok vi dajete sve od sebe da udovoljite nekom i protiv svoje volje, imajte na umu da bi vas taj neko veoma brzo zamenio, jer vas ne ceni dovoljno. Ljudi se prema vama ponašaju onako kako im vi to dozvolite.  Razmišljajte o tome.

Ukoliko ste uvek drugima na raspolaganju ne zaboravite da ćete gubiti sebe dok ne nestanete sasvim, dok ne dođete u stadijum da u svojim očima izgledate daleko manji nego što ste inače. Ukoliko kažete NE postoji mogućnost da uđete u konflikt sa osobom kojoj ste izgovorili NE, ali to ne sme da vas obeshrabri, već treba da pospeši vaše samopouzdanje.Tek kada naučite da kažete NE u situacijama u kojima je to potrebno shvatićete da vas ljudi više cene a vi ćete kada se naviknete na to steći mir u duši koji je od neprocenjive vrednosti.

Jovan Jovanović Zmaj: Pesnik čije su ruže uvenule

0
jovan-jovanović-zmaj
Foto: novosti.rs

Ime Jovana Jovanovića Zmaja poznato je i malima i velikima. Kao glavni pesnik naše književnosti druge polovine 19. veka, značajno je uticao na književnost svog vremena, ali i na društvo uopšte uzev. Njegovo književno stvaralaštvo nije menjalo samo doba u kom je živeo, već je obeležilo čitavu srpsku književnost u godinama koje su usledile. Bio je lekar i književnik, sa mnogo uspeha u svom poslu, ali sa malo sreće u porodičnom životu.

Dobra duša i stvaralac za decu

Pored ljubavne, rodoljubive i satirične poezije ozbiljnog kvaliteta, Jovan Jovanović Zmaj stvarao je mnogo i često za decu. Sa poezijom čika Jove Zmaja deca se upoznaju u najmlađem dobu. Njegove pevljive pesmice su prve male životne lekcije, a pre svega lekcije lepog ponašanja. Od njega smo naučili da „pre i posle jela treba ruke prati“, da „leptir ima šest nožica“ i da je „divota kad se ko okupa“. Njegove poučne pesme, didaktizam i kritički duh bili su ono što ga je nagonilo da stvara za decu. Tako je 1880. pokrenuo poznat dečji časopis „Neven“, koji je uređivao do svoje smrti.

Inače, aktivan i plodan pesnik, posebno i mnogo stvarao je u svojoj starosti, kada je objavio više knjiga za decu. Među njima su najznačajnije „Čika Jova srpskoj deci“, objavljena 1899. godine, kao i „Čika Jova srpskoj omladini“, koja je objavljena dve godine kasnije.

Zbog njega i danas, vek i po kasnije, i pre nego što krenu u školu deca pevaju „Điha, điha, čet’ri noge“ i „Taši taši tanana“.

Tragična sudbina pesnika

Iako je mnogo radosti i lepih osećanja doneo generacijama i generacijama dece, sam Zmaj imao je nesrećan život. Oženio se iz ljubavi Ružom Ličanin, sa kojom je proživeo deset toplih i tragičnih zajedničkih godina. O tome koliko su se mnogo voleli i poštovali svedoči i Zmajeva zbirka poezije „Đulići“. Prigodno nazvana po njegovoj supruzi, jer đul na turskom jeziku znači ruža, ova knjiga sadrži u sebi jednu porodičnu i ljubavnu istoriju. U njoj se bez mnogo romantike opisuje srećan porodični život Jovanovića. To je ispunjen san o sreći ispevan u prve dve godine pesnikovog braka. Pesme nemaju nazive, svaka je po jedan đulić. O svojoj ljubavi, ženidbi i radosti u bračnom životu, Zmaj peva u duhu narodne lirike. To su pesme koje se odlikuju melodičnošću i jednostavnošću, pa se stiče utisak da je i ta opisana sreća bila upravo takva: poput jednostavne melodije.U ovoj zbirci su i čuvene pesme „Ala je lep ovaj svet“ i „Tiho noći, moje zlato spava“.

Međutim, u zbirci koja se nastavlja na Đuliće – „Đulići uveoci“, pesnik žalosno iznosi svoju tragičnu sudbinu. Dok su „Đulići“ inspirisani pesnikovom ljubavlju prema najbližima, ova knjiga će cela biti u znaku smrti. Dirljivi stihovi su potresna ispovest pesnika o smrti dece i supruge. To su tužbalice o nezapamćenoj nesreći. Nakon što im u svojim prvim godinama života umiru deca, Ružu i Jovana će na kraju rastaviti i Ružina smrt. Zmaj ostaje sam.

tiho-noći-zmaj
Foto: yugopapir

Pođem, klecam, idem, zastajavam

U ovoj autobiografskoj lirici Jovan Jovanović Zmaj otkrio je sve: bolovanja, umiranja, sahrane, posećivanja grobova, a onda i svoja osećanja tuge, neverice, očaja. Najpre je umro sin Mirko u trećoj godini, a onda i ćerka Tijana kao tromesečna beba. Umiru i sinovi Sava i Jug. Na kraju, nakon deset godina zajedničkog života i te ogromne patnje, umire i njegova voljena Ruža. Zmaj ostaje sa tek rođenom ćerkom Smiljkom. Nažalost, i Smiljku će nadživeti. Kada ostane bez svih svojih, pesnik će se zavezati za tugu, od nje će stvoriti biće sa kojim provodi vreme, pa umesto svojim đulićima, njoj će tepati „lane“, „luče“, „novo milje“ i „verna drugo“.

Do kraja života ostaće posvećen književnom radu. Posvetiće brojne stihove svojoj, ali i deci celog sveta. Kroz poeziju, prevodilački rad, ali i ozbiljan rad na unapređenju srpske periodike, kroz svoju lekarsku praksu i političko angažovanje, Zmaj će provesti bolne tri decenije. Dočekaće i početak dvedesetog veka. Trideset i dve godine nakon smrti voljene Ruže, umreće u Sremskoj Kamenici 14. juna 1904. godine.

U istoriji srpske književnosti ostaće zapamćen po izuzetnom doprinosu ne samo lirskoj poeziji, već i razvoju periodike. Bio je osnivač mnogobrojnih časopisa za odrasle i decu, stvaralac i, u pravom smislu te reči, pesnik. Ipak, mnogi čitaoci i ljubitelji poezije pamte ga kao tužnu veličinu  naše književnosti i žalosnog poetu čije su ruže uvenule.

Najnoviji članci

Zašto mi je potreban Google Ads?

0
Skoro uvek, vlasnici firmi razgovor započinju ovim pitanjem. Većina njih već zna da samo postojanje sajta na internetu više nije dovoljno. Kada korisnik otvori...

Najpopularniji članci

Manastir Tumane

Kako stići do manastira Tumane brzo i lako? 

1
Pred vama je detaljan vodič do manastira Tumane. Svakog vikenda, ovde svraćaju turisti iz raznih delova sveta i vi možete biti sa njima!Udaljen je...